Uzgoj lješnjaka: Agromeliorativna gnojidba i navodnjavanje

Zemljišta koja sadrže manje od tri posto humusa, manje od 10 mg lako pristupačnog fosfora i manje od 10 mg lako pristupačnog kaliju moraju se gnojiti organskim i mineralnim gnojivima da bi se osigurali optimalni uvjeti za razvoj mladih biljaka.

Ta agromeliorativna gnojidba obavlja se pred samu pripremu zemljišta i izvodi u sklopu svih ostalih operacija u neposrednoj pripremi zemljišta za sadnju lijeske. Sigurno je da od plodnosti zemljišta ovisi i uspjeh u uzgoju lješnjaka. On je vrlo zahvalan na sva dodatna ulaganja oko poboljšanja kvalitete zemljišta.

Iskustva američkih uzgajivača agromeliorativnom gnojidbom

Određivanje količine organskih i mineralnih tvari koje bi trebalo zemljištu dodati obavlja se prema zemljištu, odnosno prema rezultatu analize zemljišta. Organske tvari se nadoknađuju dodavanjem stajnjaka, komposta, treseta, uzgojem biljaka za zelenu gnojidbu i drugo.

Unošenje mineralnih gnojiva, odnosno pojedinih hraniva ovisi od toga je li zemljište siromašno njima ili nije. Prema iskustvu američkih uzgajivača agromeliorativnom gnojidbom u zemljište koje sadrži do 7,5 mg na 100 g zemljišta K2O unosi se 330 do 450 kg K2O, ako zemljište sadrži 7,5 do 15 mg na 100 g zračno suhog zemljišta, onda se dodaje 325 do 330 kg K2O. U zemljišta s preko 15 mg K2O na 100 g nije potrebno unošenje kalija.

Navodnjavanje u sušnim uvjetima od svibnja do kraja kolovoza

Navodnjavanje predstavlja značajnu mjeru u poboljšanju općeg porasta i razvijenosti, a samim tim i povećanja prinosa. Navodnjavanje se danas daleko više primjenjuje nego ranije, jer se shvatilo koliki doprinos ono ima u razvoju lješnjaka. Posebno je važno da se vodom intervenira dok su stabla mlada, odmah po sađenju, da sadnice u početku ne zakržljaju. Čim se osjeti nedostatak vlage u zemljištu, trebalo bi primijeniti navodnjavanje. Najrentabilnije je da se voćke zalijevaju prve godine poslije sadnje. U ostvarivanju stabilnih prinosa voda je značajan čimbenik.

Navodnjavanje u sušnim uvjetima je redovna mjera od svibnja do kraja kolovoza. Prosječno se ravnomjerno raspodjeli na ove mjesece 950 do 1000 mm. Zbog lakšeg prikupljanja plodova izbjegava se navodnjavanje iz brazda. U Italiji se navodnjava u kritičnim mjesecima ili, ako je sušan period, svakih 30 dana. Zbog nedostatka vode plodovi mogu opasti u velikom postotku - do 62%. U Francuskoj izvedu tri do četiri zalijevanja od travnja do kolovoza, s po 70 mm, odnosno s ukupno 210 - 280 mm.

Trebalo bi intenzivirati navodnjavanje u periodu porasta vegetativne mase i plodova, kao i u periodu poslije lignifikacije ljuske kada se jezgro formira, jer su to kritična razdoblja za vodom.

Autor: Nenad Stefanović/Savjetodavna RS