• Jabuka
  • 22.07.2012.

Utjecaj suše i ekstremno visokih temperatura na kvalitetu jabuka

Zadnjih sezona svjedoci smo sve učestalijih sušnih perioda u vrijeme intenzivnog rasta i razvoja jabuka, što izaziva za biljku izrazito stresne uvjete kroz koje mora proći, te uvelike umanjuje kvalitetu.

Foto: voćarski krug
  • 2.023
  • 222
  • 0

Zadnjih sezona svjedoci smo sve učestalijih sušnih perioda u vrijeme odvijanja intenzivnog rasta i razvoja jabuka. Ne samo da se radi o sušnim periodima, već su temperature ekstremno visoke kroz duže periode, što izaziva za biljku izrazito stresne uvjete kroz koje mora proći, te joj uvelike umanjuje kvalitet. Prošla sezona je u ovom smislu bila izrazito ekstremna sezona, s preko 60 dana visokih dnevnih, ali i noćnih temperatura. Tako da su bilježene velike štete na plodovima od ožegotina, sa štetama i preko 35% na pojedinim sortama, posebno u voćnjacima bez zaštitnih mreža, a voćari su imali i velike probleme sa bojanjem plodova.

Ova godina je u tom smislu krenula sa vlažnijim i hladnijim proljećem, uz ekstremno niske temperature krajem travnja i početkom svibnja (do -10 C), što je u gotovo svim našim voćarskim regijama, izazvalo velike štete od smrzavanja cvjetova i plodova. Od polovine lipnja ulazimo u naglo zatopljenje sa izuzetno visokim temperaturama zraka i nižom relativnom vlagom, bez većih oborina. To je dovelo i do pojave prvih ožegotina na plodovima jabuka, koje bilježimo na voćnjacima bez instaliranih zaštitnih mreža, na području cijele zapadne i istočne slavonije (Požega, Virovitica, Našice, Baranja, Osijek), posebno na zapadnim padinama, sa dužom i intenzivnijom insolacijom i na slabije bujnim stablima. Ožegotine na plodovima jabuke

Upravo ovih dana ušli smo u lagano zahlađenje pračeno oborinama, ali prognozni modeli nam i dalje najavljuju vrlo sušan i topao nastavak ljeta. Za sada smo unatoč visokim temperaturama u drugoj polovici lipnja pa do druge dekade srpnja, imali relativno hladnije noći, te se čini da će ove godine problemi sa bojanjem biti manje izraženi, osim ako se temperaturne vrijednosti tijekom noći ne bi značajno povećale u periodu dozrijevanja jabuka u mjesecima koji slijede.

Da bi bolje razumjeli utjecaj suše na proizvodnju jabuka, potrebno je poznavati njene zahtjeve prema količini i rasporedu oborina u pojedinim fazama razvoja i rasta ploda. Zbog ove činjenice, jabuka će različito reagirati na nedostatak vode u pojedinim fazama razvoja. U sušnim uvjetima, razina fotosinteze se može reducirati za 20%, a u ekstremnima i znatno više, te se smanjuje produkcija drveta, rast i razvoj plodova.

Cvjetni pupovi kod jabuke se primarno iniciraju kroz prvih 50-ak dana nakon cvatnje, tako da rani sušni period, posebno u kombinaciji sa velikim opterećenjem rodom, može rezultirati lošom inicijacijom cvjetnih pupova. Rast plodova tijekom prvih 50 dana od cvatnje, uglavnom je uvjetovan diobom stanica u plodu, a zatim plod raste na račun proširenja tih stanica. Rana suša je najštetnija za rast plodova, jer se u tom periodu odvija dioba stanica u plodu, a veličina ploda je u izravnoj korelaciji sa brojem stanica. Stres izazvan sušom tijekom sredine sezone smanjiti će porast izboja. Glavni prirast drveta i korijenovog sustava, odvija se krajem ljeta i u jesen, tako da će suša u ovom periodu znatnije umanjiti porast debla i korijena, što je jako bitno za mlada stabla na kojima tek formiramo uzgojni oblik i koja trebaju imati dobar prirast.

Ispravno opterečeni dvogodišnji nasad jabuka

Značajan dio koji definira kvalitetu plodova je i obojanost plodova, koja im daje tržišnu vrijednost. U stresnim uvjetima izazvanim sušom, umanjeno je i bojanje plodova. Dakle, sve što usporava fotosintezu, može rezultirati otežanim bojanjem. Antocijani, flavonidi, karotenoidi su glavne kemijske supstance koje sudjeluju u izgradnji boje. Antocijan je najbitnija supstanca u formiranju crvene boje, nalazi se u koži , te mu se količina uveća tijekom dozrijevanja pojedinih sorti i do 5-puta. Biokemijski put koji dovodi do proizvodnje antocijana, izrazito ovisi o dostupnosti ugljikohidrata i enzima, tako da su okolinski uvjeti u sprezi sa fiziološkim činiteljima kada je riječ o proizvodnji antocijana. Niske temperature noću, omogućuju bolje bojanje, jer smanjuju gubitak ugljikohidrata u koži ploda, reducirajući respiraciju, tako da ostaje više ugljikohidrata za sintezu antocijana.

Skladišna sposobnost jabuka izravno ovisi o sadržaju škroba u plodu. Škrob se u plodu nakuplja kroz period rasta ploda, a zatim se početkom dozrijevanja pretvara u šećere. Pohranjeni škrob u plodu je izvor energije za tkivo ploda u skladištu, pa se jabuke ubrane sa malom rezervom škroba ne mogu dugo skladištiti, te omekšaju prije negoli to očekujemo. U ekstremno vrućim godinama izrazito je brza pretvorba škroba u šećere. Isto tako fiziološke bolesti poput gorkih pjega, staklavosti i pucanja plodova, mogu biti izrazito potencirane u sušnim uvjetima.

Poznato je i da je opadanje plodova pred berbu uvjetovano ekološkim uvjetima. Iako je atmosferske prilike većim dijelom nemoguće kontrolirati, u intenzivnom uzgoju jabuka, voćari mogu provođenjem pravodobnih agro i pomotehničkih mjera utjecati na znatno smanjenje potencijalnih šteta. Počevši od projektiranja nasada sa zaštitnim mrežama i sustavom za navodnjavanje, pa preko pravilno postavljenog opterećenja rodom, provođenja zimske i ljetne rezidbe, izbalansirane gnojidbe te odabirom najkvalitetnijih klonova. Voćari koji posjeduju mreže, štete od ožegotina sveli su do prihvatljivih 5 %. Kontinuiranim navodnjavanjem i fertirigacijom uz pravodobnu kemijsku prorijedu plodova, ostvaruju potrebnu veličinu plodova, te izbjegavaju alternacije.

Za voćare koji nemaju mreža, biti će potrebno uvesti, kao obranu od sunčevih ožegotina, tretiranje plodova sa sredstvima na bazi kaolinske gline (Surround, CutiSan), na bazi emulzijskih voskova (Raynox), kalcijev karbonat, koji stvaraju bijelu prevlaku na plodu, a ona odbija određene spektre sunčevog zračenja. Plod jabuke tretiran kaolinskom glinom Apcizinska kiselina je u pokusima pokazala značajne rezultate u spriječavanju šteta izazvanih sušom. Kada je riječ o bojanju plodova tu je puno teže promijeniti okolinske uvjete po pitanju temperature i vlažnosti. Postoji mogućnost da orošavanjem pokušamo sniziti visoke noćne temperature, ali ovo je ekonomski prilično neisplativa opcija, a zahtjeva i enormne količine vode. Uz pravilnu pomotehniku i uravnoteženu ishranu, jedno od obećavajućih rješenja za postizanje bolje obojenosti plodova je postavljanje reflektirajućih folija na tlo između redova, čime se sunčeva svjetlost reflektira u krošnju. Dosta se može postići i odabirom klonova koje intenzivnije boje. Ako govorimo o kemijskom načinu za poboljšanje bojanja, tada je sa više ili manje uspjeha zabilježeno korištenje preparata na bazi tiocijanata, daminozida, paclobutrazola i etefona.

Autor: Tomislav Soldo, dipl.ing.agr.

info@vocarski-krug.com


Tagovi

Visoke temperature Ožegotine Bojanje plodova Kvalitet jabuka Pucanje plodova Ekstremne temperature Suša

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi