Usred Slavonije uzgajaju kiwano, goji bobice, peruanske jagode

Uzgoj egzotičnog voća i povrća sve je popularniji. Pšenica i kukuruz na slavonskim oranicama ustupaju mjesto kivanu, batatima i peruanskim jagodama. Za njih se može dobiti trostruko više novca nego za primjerice pšenicu.

Na stolu Žeželićevih plodovi jeseni. Ali ne bilo kakvi, jedan egzotičniji od drugog. 'Ovo je kiwano, ovo vam je batat, goji bobice, peruanske jagode', priča Sanja Žeželić iz Andrijaševaca.

U proizvodnju su krenuli iz znatiželje. Hobi polako, ali sigurno prerasta u pravi mali posao. 'Uglavnom preko interneta nabavljamo novo sjeme, a naše prodajemo, razmjenjujemo i tako', kaže Sanja. Na taj su način došli i do najljućeg feferona na svijetu. 'U slavonskom fišu i čobancu jedna može zamijeniti i do 4-5 slavonskih', kaže Oleg Žeželić.

U plodovima svog rada za sada sami uživaju.

Egzotične biljke vole i sve topliju slavonsku klimu. 'Slavonija je danas za dva, dva i pol stupnja toplija nego prije 50 godina', kaže prof. dr. Bojan Stipešević, stručnjak za tropske kulture na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku. Osim što raste temperatura, raste i cijena egzotičnih biljaka. 'Goji bobice su vam 300 kuna kilogram, znači 10 dekagrama vam bude 30 kuna, a peruanske jagode, one su 100 kuna u prodaji', kaže Sanja.

Računica je jasna. Primjerice, na hektaru pšenice može se zaraditi 5.000 kuna, na hektaru kiwana i do 15 tisuća. 'Oni koji prvi počnu, njima će biti jako isplativo i očekujem i ja da svake godine hektraža pod tim usjevima raste sve više i više', kaže prof. dr. Stipešević. O većoj proizvodnji razmišljaju i Žeželići. 'Mislim da je isplativo i volio bih se baviti tim', kaže Oleg.

Ove biljke europsko tržište traži. Zato se koji hektar pšenice ili kukuruza isplati zamijeniti njima.

Autor: Zoran Pehar