U tijeku berba zlatnog delišesa

Svježe voće zauzima posebno mjesto u prehrani ljudi, jer se odlikuje niskom energetskom vrijednosti i bogatim sadržajem važnih sastojaka kojih nema u drugim proizvodima. To su mineralne tvari, vitamini, lako topivi šećeri, ugodne voćne kiseline, drugi ugljikohidrati itd. Berba trešnje, višnje maraske, breskve, nektarine i marelice je iza nas, a i berba kraljice Mediterana - smokve je pri samom kraju.

Što je s kraljicom voća - jabukom u Zadarskoj županiji. Kolika je njena zastupljenost u voćnim nasadima na našem području i možemo li zadovoljiti svoje potrebe?

Novi nasadi

Pedesetak hektara suvremenih nasada jabuke podignuto je posljednjih desetak godina i time smo se približili površinama pod jabukom koju smo imali pred Domovinski rat. Naime, uz breskvu, nektarinu i višnju marasku jabuka je bila po zastupljenosti treća voćna vrsta na poljoprivrednom kombinatu „Zadar" sa 59,04 ha ili 116.623 stabla, a bila je posađena na području Baštice i Smilčića.

Svi stari nasadi su iskrčeni, a na krčevinama, nakon prodaje ili davanja na služnost poljoprivrednog zemljišta podignute su na lokaciji Smilčić uglavnom druge voćne vrste, dok je na lokaciji Nova Baštica posađeno 12 ha, a ostalo na lokaciji Baštica. Vrlo male površine s jabukom podignute su na manjim poljoprivrednim površinama u vlasništvu poljoprivrednih gospodarstava na području Zemunika, Raštevića, Prkosa i dr.

U idealnim uvjetima u punom rodu sa spomenutih plantaža mogli bi zadovoljiti samo dio svojih potreba. Naime, konzumacija od minimalnih 50 kg godišnje po glavi stanovnika zahtijevala bi preko 7 tisuća tona, a uz prirod od 40 t/ha osigurali bi svega 2.000 tona. Iako je na ovom području, za razliku od recimo Slovenije, iz koje se najviše uvozi jabuka prepolovljen broj tretiranja ni jedan proizvođač nema nadziranu proizvodnju (ekološku ili integriranu), već svi proizvode na konvencionalan način.

Kad u berbu?

U tijeku je berba jabuke i to sorte zlatni delišes na poljoprivrednom gospodarstvu Denisa Kevrića i Marija Sikirića na Baštici. Svu proizvedenu količinu predaju otkupnom centru u Zadru odakle se dalje distribuira u razne trgovačke centre. Rodom i kvalitetom ove godine su zadovoljni.

Kako određujete berbu pojedinih sorata jabuka, pitali smo dvojac agronoma Sikirić/Kevrić koji već godinama zajedno radi.

- Pravi trenutak berbe je onaj ako u doba potrošnje postižemo punu aromu i dobar okus. Poznate su posljedice prerane i prekasne berbe. Ako se plodovi prerano poberu, tada će gubiti na kvaliteti općenito, a posebice je povećan ishlap ili transpiracija, pa ranije smežuraju, imaju lošiji ukus, a povećavaju se fiziološke bolesti kao što su gorke pjege, palež ili posmeđenje kožice i posmeđenje mesa. U slučaju prekasne berbe dolazi do povećanog opadanja plodova, bržeg starenja ploda, brašnjavosti, gubitka sočnosti, staklavosti itd. Ima više kriterija za utvrđivanje optimalnog roka berbe. Mi se oslanjamo uglavnom na promjene u boji sjemenke. Naime, kada sjemenka promjeni boju od bijele u tamnokestenjastu ili crnu počinjemo toliko očekivanu berbu.

Rane sorte jabuka, primjerice, summerred koji također imamo u sortimentu, moramo brati oko tjedan dana prije nego dospije za potrošnju, jer ako ostane predugo na stablu plodovi postaju brašnjavi.

Jesenske sorte kao što je zlatni delišes čija berba je u tijeku beremo čim postignu boju i kad se kod blagog podizanja peteljka lako odvaja od drva. Zimske sorte dospiju za potrošnju tek nakon skladištenja. Njih treba ostaviti na stablu što duže. Težina i kvaliteta ploda povećavaju se i u listopadu, a posljednji sunčani dani djeluju vrlo povoljno na razvoj boje ploda. Pravi je čas za berbu kad se plodovi lako odvajaju od plodnjaka.

Jabuka se pažljivo bere rukom u prikladne kašete od PVC-a i dalje se na samoj plantaži sortiraju po veličini, razvijenosti i boji, te prema stupnju oštećenja u prikladnu kartonsku ambalažu. Nakon berbe i sortiranja čim prije vršimo transport u otkupno skladište u Zadru - ispričao nam je vrlo podrobno Marijo Sikirić.

Sorte u nasadima Zadarske županije

Od sorata u nasadima naše županije najzastupljenije su: summerred, gala, jonagold, zlatni delišes klon B i klon rainders, mutsu, gloster, idared, greny smith, galaxi, royal gala i pink lady. No genetičari širom svijeta neprestano rade na stvaranju boljih, kvalitetnijih i otpornijih sorata na pepelicu i fuzikaladij, najvažnijih bolesti jabuke. Danas su poznate sorte koje su djelomično ili potpuno otporne na njih: prima, golden orange, priscilla, florina, lasa i dr. Zahvalne su i za uzgoj u kućnim vrtovima jer je primjena pesticida gotovo nepotrebna.

Potrošnja svježih jabuka počinje krajem lipnja kada dozrijevaju najranije ljetne sorte, a završava također u lipnju kada se iz hladnjače stavljaju na tržište kasne zimske sorte. Imamo ih, dakle, od berbe do berbe. Razumljivo je svako nastojanje da u ponudi na zahtjevnom tržištu imamo svoje proizvode, a u Ravnim kotarima ima još prostora i za ovu vrlo cijenjenu voćnu vrstu.

Važnost jabuke u ishrani

Plodovi jabuke imaju posebno značenje u ishrani jer posreduju u reguliranju metabolizma (mijene tvari) u organizmu. Oni hrane i osvježavaju organizam. Biološki aktivne tvari tj. vitamini i fermenti imaju dijetno-profilaktičnu i dijetno-terapeutsku ulogu u ishrani ljudi, a posebice djece, staraca i rekonvalescenata. Vodenasta je, a u organizmu djeluje lužnato pa služi za „ispiranje" i uravnoteženje kiselo-lužnate reakcije. Popularno rečeno, pomaže čišćenju organizma. Osim toga, u ovim vrućim ljetnim danima izvrsna je za gašenje žeđi. Jedan kilogram svježih plodova jabuke sadržava: energetsku vrijednost 2470 J (590 cal); 84,1 posto vode, 130 g ugljikohidrata, 4 g bjelančevina, 4 g masti, 7 g voćnih kiselina, 10 g celuloze; od mineralnih tvari 720 g kalija, 100 g natrija, 90 g magnezija, 6 mg željeza, 1 g bakra, 30 mg mangana; od vitamina 90 mg C vitamina ili askorbinske kiseline, 2 mg PP vitamina ili nikotinske kiseline, 0,4 mg A vitamina ili karotina, 0,35 mg B1 vitamina ili tiamina i 0,4 mg B2 vitamina ili riboflavina. Dakle, jabuka sadrži gotovo sve važne hranjive sastojke, a istodobno sadrži malo energetskih sastojaka, što je osobito važno u prehrani suvremenog čovjeka.

Autor: Gordana Dragun