• Sadnja voća
  • 22.02.2020. 12:00

Treba li voće saditi u prijestupnoj godini?

Veliki broj ljudi ima čvrst stav o nečemu, bez jasne spremnosti i sposobnosti da isti jednostavno objasne s relevantnim i znanstveno dokazanim činjenicama. Da stanu iza svojih riječi.

Foto: Petar Ninić
  • 6.188
  • 441
  • 0

Vjerojatno će mnogi pomisliti:

"Eno ga, ne može prodati sadnice pa sada nešto pametuje!"

Sva sreća, plasman je nešto o čemu najmanje razmišljam od kada sam uplovio u agrobiznis (i riječne) vode. Međutim, nešto o čemu sam ovih dana "prisiljen" misliti je upravo stara urbana legenda, koja se odnosi na vječnu agro enigmu - hoće li voće, posađeno u prijestupnoj godini "rađati"? Deseci upita na facebook stranici, telefonski pozivi, zabrinuti proizvođači koji čekaju u redu za savjet, beskonačne diskusije na sektorskim grupama na društvenim mrežama... Voćari su se počeli dijeliti na "za i protiv" sadnje u prijestupnoj godini, kao da nam sve podjele koje smo imali do sada nisu bile dovoljne. 

Ljudi ne žele pogriješiti, ali?

Pri tome, nedoumice i često postavljena pitanja nisu problem. Čak su i dobar pokazatelj da se ljudi zanimaju, da ne žele pogriješiti. Nažalost, u pozadini se krije mnogo dublja, usudit ću se reći i opasna problematika. Veliki broj ljudi ima čvrst stav o nečemu, bez jasne spremnosti i sposobnosti da isti jednostavno objasne s relevantnim i znanstveno dokazanim činjenicama. Da stanu iza svojih riječi. U svim do sada viđenim raspravama na gore navedenu temu, a vidio sam ih i čuo mnogo, nisam naišao ni na jedan pokušaj objašnjenja stava: "Voće ne treba saditi u prijestupnoj godini!

U pozadini se krije mnogo dublja, usudit ću se reći i opasna problematika.

Dok nam se prethodna konstatacija malo krčka u glavi, napravit ćemo kratku analizu zašto voće inače ne plodonosi u praksi, pa čak i ako je posađeno u prijestupnoj godini. Ne postoji idealniji primjer za analizu ove problematike od stare kruške Crnice, Karamuta ili Tepke, kako je još zovu. 

Voće se sadilo tamo gdje volovi ne mogu uzorati

Elem, navedena sorta je stotinama godina prisutan organizam na našim prostorima. Kolosalnog habitusa, bila je idealna za sadnju na perifernim dijelovima imanja, živicama, međama i drugim, često neuvjetnim terenima. Treba imati u vidu da su ljudi u prošlosti svaki pedalj plodnog obradivog zemljišta čuvali za žitarice, dok se voće sadilo tamo gdje volovi ne mogu uzorati. Često se znalo dogoditi da na mjestu sadnje imamo suvišnu vodu, siromašno zemljište pa čak i nedostatak svjetlosti. Posađena kruška bi godinama "bortala", trošeći snagu na razvoj korijenovog sustava i konstantno obnavljanje nadzemnog dijela biljke, jer su ovce, zečevi i srndaći kako tada, tako i danas bili osnovni agrotehničari u mnogim voćnjacima. 

Tek kada bi jedne zime izostala "prirodna rezidba", kruška bi se zahvaljujući svom snažnom korijenu i sortnoj bujnosti "sastavila" i izrasla nekoliko metara u jednoj sezoni. Zbog izostanka redovne gnojidbe, prave rezidbe i drugih pomotehničkih mjera (na prvom mjestu savijanja grana), ali i zahvaljujući izraženoj bujnosti sorte, Crnica je dobila epitet voćke koja rađa "tek od 15 godine". Iskren da budem, znajući kako se neki ophode prema ovoj, ali i mnogim drugim vrstama i sortama voća, čudim se kako rađaju uopće. S druge strane, postoji veliki broj ljudi koji su krušku Crnicu uveli u rodnost već od četvrte godine. Tajna je u tome da uspješni proizvođači ne razmišljaju po principu "Daj mi da posadim nešto oko čega ne treba NIŠTA raditi". 

"Sad ću ja njoj malo priprijetiti motorkom!"

Tko je znao "pročitati između redova", iz prethodne analize je shvatio zašto neki ljudi ne trebaju saditi voće, kako u prijestupnoj tako i u svim drugim godinama. Svatko tko svoj nemar i greške u proizvodnji nastoji vješto prikriti obrazloženjem "Posađeno je u prijestupnoj godini", treba ovog trenutka izaći napolje, natovariti prikolicu pregorjelog stajnjaka i dobro pognojiti svoj voćnjak. Odmah nakon toga okopati voćke, stručno ih orezati i tijekom sezone navodnjavati po potrebi. Uz malo sreće, rod ćemo imati tek dogodine. 

Crnica je dobila epitet voćke koja rađa "tek od 15 godine". Iskren da budem, znajući kako se neki ophode prema ovoj, ali i mnogim drugim vrstama i sortama voća, čudim se kako rađaju uopće.

Također, ukoliko vam rod u voćnjaku izostaje iz bilo kojeg razloga za koji nemate obrazloženje, uvijek prije dajte priliku stručnjacima nego paušalnim komentarima, neutemeljenim obrazloženjima i radikalnim metodama natjeravanja u rodnost, tipa "Sad ću ja njoj malo priprijetiti motorkom!"

Ljubav je krajnje neophodna

Svaki put kada pomislite na sadnju i uzgoj voća, prvo donesite odluku da se tim želite baviti. Ljubav je, bez obzira jeste li voćar amater ili profesionalac, krajnje neophodna. Nakon toga, odaberite pogodno mjesto za sadnju, ocjedito, blizu kuće, da u svoj voćnjak možete ući svakog dana. Ne na krčevini

Kupite zdrave sadnice poznatog i provjerenog porijekla, iskopajte velike rupe i pri sadnji dodajte značajne količine stajnjaka u zemlju. Spojno mjesto ostavite iznad zemlje, najmanje 10 cm. Zalijevajte i prihranjujte svoje voćke tijekom sezone, a kada bude vrijeme za rezidbu, obratite se stručnjaku ako niste sigurni kako treba orezivati, jer svatko zna rezati, obrezivati, a samo neki orezivati voće. Primijenite li navedene mjere u svom voćnjaku, voće mora plodonositi bez obzira u kojoj godini je posađeno.


Tagovi

Sadnja voća Urod Prijestupna godina Činjenice Pogodno mjesto Gnojidba


Autor

Petar Ninić

Petar Ninić je stručnjak iz sektora agrobiznisa i profesionalni poljoprivrednik.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB