Traženi kooperanti za uzgoj haskapa u Hrvatskoj!

Matija i Zorana-Ana Cetinić-Frankos, mladi su bračni par čiji su se djedovi i bake generacijama bavili uzgojem maslina, voćaka i vinove loze. Iako je Matija po struci kineziolog, da bi stekao što više znanja o poljoprivredi, u Poljoprivrednoj školi u Zagrebu obrazuje se za poljoprivrednog tehničara.

Zorana-Ana je diplomirana novinarka, ali i certificirani voditelj projekata za EU fondove. No već se šest godina bave i poljoprivredom. Konkretnije, imaju tvrtku, specijaliziranu za uzgoj, otkup i plasman bobičastog voća za EU tržište. Od poznanika iz država članica EU, doznali su kako je na tom velikom tržištu još veća potražnja za haskapom, nama gotovo nepoznatoj vrsti bobičastoga voća. Pa ako kupci nešto žele, zašto im se to ne bi i pružilo?

EU tržište traži puno vrsta nama nepoznatog voća, a jedno od njih je i haskap

"Na tržištu Europske unije općenito je velika potražnja za ekološki proizvedenim voćem i povrćem. Kad smo čitali popis voća i povrća koji se traži, ostali smo iznenađeni, jer za barem polovicu navedenog, do tada nismo nikad niti čuli, a kamoli konzumirali. Također smo ostali ugodno iznenađeni kada smo doznali otkupne cijene i hektarske prinose pojedinih kultura. No nekako smo se posebno fokusirali na haskap, kojeg neki zovu i kamčatka, sibirska borovnica, kamčatska borovnica, medena borovnica ili majska jagoda.

U ovome dijelu Europe ta je vrsta bobičastoga voća slabo poznata. Razlog tome možda leži i u činjenici što prve selektirane sorte nisu imale svima prihvatljiv okus, no novije sorte su to uvelike promijenile. Haskap je bogat antioksidansima, vitaminima te željezom i dozrijeva u rano proljeće, prije ostalog voća. Plod je izduljena plavoljubičasta bobica, promjera oko 1 cm, duga 3 do 5 cm i ugodne arome", priča nam Matija Cetinić-Frankos.

U jesen počinje sadnja prve plantaže haskapa u Hrvatskoj

Trenutno na svojem zemljištu u Mariji Gorici, na području Zagrebačke županije, pripremaju teren za podizanje plantaže haskapa, kako bi u jesen, kada je najbolje vrijeme za sadnju ove voćne sorte, zasaditi nekoliko tisuća grmova.

"Haskap podnosi i vrlo niske temperature čak i do -47ºC, bez značajnijih oštećenja. Cvate rano, čak i ako su temperature još ispod nule. Cvjetovi nisu osjetljivi niti na slabije mrazove. Za rast nije potrebno kiselo tlo kao kod američke borovnice. Zapravo, idealan pH tla je 5,5 do 6,5, no uspijeva i na tlima drugih karakteristika. Ipak, najbolje mu odgovara bogato, dobro drenirano tlo i sunčana strana. Podnosi polusjenu, ali u tom slučaju treba računati na manje prinose. Sadi se ili kasno na jesen ili u rano proljeće. Međuredni razmak iznosi 2,5 metra, dok je razmak između biljaka metar i pol, ukoliko se žele uzgajati pojedinačni grmovi, odnosno 0,8 do jednog metra, ako se želi uzgajati u obliku živice.

Samobesplodna je vrsta i zahtijeva unakrsno oprašivanje pa je nužno posaditi barem dvije različite sorte, iako je praksa pokazala da su rezultati najbolji kad su u pitanju tri ili više različitih sorti, pri čemu treba paziti da budu pogodni oprašivači, odnosno da cvatu u isto vrijeme. U novije vrijeme razvijene su i sorte oprašivači koje počinju cvjetati ranije i cvatu relativno dugo. Razmnožavati se može poluodrvenjelim reznicama, dužine 7 do 10 cm i to tokom srpnja i kolovoza ili odrvenjelim reznicama, dužine 15 do 20 cm u studenom. Sjeme je fertilno. Može se razmnožavati i iz sjemena, ali zbog unakrsnog opraširavanja različitih sorti mogu se očekivati neujednačeni plodovi", pojašnjava nam Zorana-Ana.

Sami neće moći proizvesti dovoljno, pa traže kooperante

Budući da za sada u Hrvatskoj nema većeg niti uopće organiziranog ekološkog uzgoja haskapa, par Cetinić-Frankos, upravo je tu vidio priliku za pokretanje projekta, u kojem bi, osim njih, bili uključeni i drugi potencijalni kooperanti odnosno proizvođači ovoga ukusnog i zdravog voća, koje donosi puno veću zaradu od drugih voćnih vrsta.

"Dodatna motivacija nam je bila i omogućiti hrvatskim poljoprivrednicima fer tržište i fer cijenu za posao koji je težak, a malo cijenjen i u kojem smo na žalost svjedoci izrabljivanja malih proizvođača od strane velikih tvrtki, koje proizvode, u koje je uloženo puno teškog rada i truda, deklasiraju i prodaju za sitne novce, od kojih je jako teško živjeti.

Stoga ni ne čudi razočaranje naših poljoprivrednika i bijeg mladih od poljoprivrede. Također, bit ću iskren i reći da podizanje nasada haskapa u startu nije jeftino, ali vremenom postaje vrlo isplativo. Sadnice su ekološki certificirane, uzgojene i križane kroz generacije, kako bi se danas postigla kvaliteta plodova kakvu zahtijeva tržište EU, kojem je uzgoj haskapa u prvome redu i namijenjen.

Cijena jedne sadnice, ovisno o odabranoj sorti, kreće se od 4 do 5 eura, a mogu se nabaviti i kod nas, budući da smo predstavnici i koordinatori projekta za Hrvatsku", ističe Matija i dodaje kako je cijena investicije oko 2 eura po metru kvadratnom, a proizvodno značajna kvadratura, što se otkupa plodova tiče, je ona od 3.000 m², što znači da je podizanje plantaže haskapa investicija niskog intenziteta, a visokog prihoda, i to oko 6 do 8 eura po metru kvadratnom, kada je biljka u punoj rodnosti, pojašnjava Matija. Matija i Zorana-Ana u sadnju njihovog nasada haskapa ulažu svoj novac, no razmišljaju i o kreditu te nekim mjerama iz Programa ruralnog razvoja.

Podizanje plantaže nije jeftino, ali investicija se brzo isplati

"Što se tiče kreditiranja, pregovaramo s nekoliko banaka koje su prepoznale potencijal ovoga projekta te su spremne podržati i naše kooperante u financiranju podizanja njihovih nasada haskapa, po vrlo povoljnim uvjetima. Interesantno nam je i nekoliko mjera ruralnog razvoja iz programskog razdoblja 2014-2020., no još nismo odlučili koja najbolje zadovoljava potrebe našeg projekta. Budući da će se mjere u doglednom razdoblju ponavljati, na jednu od njih ćemo svakako aplicirati, a u tome planiramo pomoći i našim budućim kooperantima. Plodovi haskapa bit će plasirani isključivo na tržište zapadne Europe, gdje etika poslovanja predviđa plaćanje u dogovorenom roku i po fer cijenama, što je i osnova ovog projekta, a na što, nažalost, ne možemo računati na domaćem tržištu", kaže Zorana-Ana.

Cijena kilograma neoštećenog, ručno ubranog i ekološki uzgojenog ploda haskapa kreće se oko 5 eura. Od njega se proizvodi puno toga. Od džemova, sokova, vina, smrznutih i fermentiranih mliječnih proizvoda do likera, pekmeza, rakije, brandyja i gina, dok se dio plodova koristi i kao sušeno voće.

U HR se mogu nabaviti sadnice haskapa i dobiti stručni savjeti

"Potencijalnim kooperantima nudimo sadnice vrhunske kvalitete, savjetovanje, osiguran otkup i plasman proizvoda u slijedećih 10 godina, garanciju cijene i rokova plaćanja, stručnu podršku Gorana Fruka sa Zavoda za voćarstvo, Agronomskog fakulteta u Zagrebu, daljnju edukaciju, povoljniju cijenu ekoloških gnojiva te sredstava za prihranu i zaštitu bilja renomiranih proizvođača, nabavku povoljne ambalaže i puno toga drugog.

Od potencijalnih kooperanata očekujemo savjesno pridržavanje stavki ugovora, ozbiljnost u pristupu proizvodnji, pridržavanje pravila ekološkog uzgoja uz certificiranje u za to predviđenom roku, dakle generalno nudimo i tražimo pravi partnerski odnos. Svi koji su se prepoznali u ovome poslu, mogu nas kontaktirati putem e-maila opgmcf@gmail.com te na brojeve mobitela 091/6050-705 i 099/3555-666 ili nas mogu posjetiti na nekom od naših predavanja koja ćemo redovno održavati po gradovima širom Hrvatske, a o čemu ćemo zainteresirane na vrijeme informirati", kažu nam na kraju ovog zanimljivog razgovora Matija Cetinić-Frankos i Zorana-Ana Cetinić-Frankos.

Japanci vole haskap zbog dobre zarade i kvalitete proizvoda

I za kraj nekoliko zanimljivosti. Male plantaže haskapa u Japanu su, u ne tako davnoj prošlosti, imale ulogu svojevrsnog mirovinskog osiguranja. Budući da proizvodi od haskapa u Japanu postižu vrlo visoke cijene, a na relativno malom zemljištu mogu se postići zadovoljavajući prinosi, bez puno fizičkog rada, brojni su Japanci za vrijeme svog radnog vijeka u nekoj tvrtki ili ustanovi, kod kuće postepeno podizali i male plantaže, koje su im u mirovini osiguravale dodatni izvor prihoda. Japancima nesumljivo odgovara i okus ovoga voća, jer je u toj zemlji brandy od haskapa najtraženija vrsta žestokog alkoholnog pića.

Nama gotovo nepoznato, a tako zdravo voće

Plodove haskapa širom svijeta koriste i oni koji imaju problema s aterosklerozom, hipertenzijom i gastrointestinalnim poremećajima. Novije znanstvene studije idu u prilog tome, jer je dokazano da su bobice haskapa bogati izvor vitamina C, antocijanina, proantocijanidina i drugih flavonoida, a imaju i antitumorogena, antimutagena, antimikrobijska, protuupalna i protualergijska svojstva. Pa, ukoliko ste se prepoznali u bilo kojem dijelu ove priče, javite se Matiji i Zorani-Ani.