Tople jeseni mijenjaju voćarstvo: I kruške počele cvjetati

Visoke temperature od rujna do prosinca, a često budu neuobičajeno visoke i u siječnju, dovode do toga da biljke ne završavaju s vegetacijom onda kada bi trebalo da se pripreme i budu u fazi mirovanja.

Naime, potrebna im je faza jarovizacije, odnosno, određeni period niskih temperatura kako bi se mogle pripremiti za narednu vegetacijsku sezonu.

Nema mirovanja voćaka

Nižih temperatura sve je manje i često dolazi do retrovegetacije jer su biljke zbunjene kada, poslije berbe, uslijedi duže razdoblje s višim temperaturama. Potrebno je barem 45 dana da temperature budu nešto ispod nule pa do pet stupnjeva iznad nule kako bi se završili svi procesi neophodni za novo listanje i cvjetanje voćaka u proljeće naredne godine.

Sokovi se ne povlače u korijen i ako se ovakve vremenske prilike nastave tijekom narednih godina, neće ni biti završetka vegetacije. Kraći periodi nižih temperatura i snijega dovodit će do smrzavanja tek zametnutih plodova koji se pojave u rujnu ili listopadu, a budući da se vegetacija pomaknula za skoro dva mjeseca naprijed, u travnju i svibnju bit će više prodora hladnog vremena koji će također praviti štetu na voćkama jer će biti praćeni mrazevima.

Nove sorte su rješenje

Rješenje je u sadnji sorti koje će podnositi niže temperature i koje će kasnije cvjetati, ali što je sa situacijama kao što je u ovoj godini, kada gledano u vegetacijskom smislu, nema prijelaza iz ljeta u jesen i lišće još uvijek zeleno, skoro bez promjene boje zbog gubljenja klorofila, stoji na granama.

Uzgajivači će se morati baviti i s tim problemima jer je sad svakom jasno da su klimatske promjene definitivno počele uzimati danak i da će u budućnosti biti još više izražene. Osim sadnje otpornijih sorti sigurno će doći do promjene strukture nasada u našim voćnjacima.

Budućnost je u bobičastom voću

Prema svemu sudeći dolaze vremena bobičastog voća. Proizvođači se sve više okreću podizanju masada borovnica i kupina. Malina je problematična zbog ranijeg cvjetanja i često niskih otkupnih cijena čak i kada nije dobar rod u voćnjacima. Crveni i crn ribiz također su perspektivne voćke dok se sve više sade smokva i šipak.

Neki su već i u kontinentalnom dijelu počeli sa sadnjom poneke masline. Od "klasičnih" voćaka jedino se jabuka i dunja, koliko toliko suprotstavljaju nižim temperaturama, ali ako je zaštita tijekom vegetacije od bolesti bila dobra, list posljednjih godina ne opada s grana do studenog, odnosno do pojave prvih mrazeva.

Ako i u studenom i prosincu bude toplo, a posebno u veljači ili ožujku, stabla skoro da neće prekidati vegetaciju što bi moglo dovesti do iscrpljivanja biljaka i fizioloških stresova kojima će se voćke teško moći oduprijeti. Također, dolazit će do novog cvjetanja kao što je ove godine slučaj da su i kruške počele sa cvjetanjem krajem listopada.

Sve manje krušaka i šljiva

Da nevolja ne dolazi sama pokazuje i to da se, uslijed duže vegetacijske sezone prisustvo bolesti i štetnika ne smanjuje što dodatno iscrpljuje biljke. Zbog svega navedenog sve više se krče nasadi jabučastog voća, naročito krušaka i koštičavog voća, pogotovo breskvi, marelica, višanja, pa i šljiva.

Još nije vrijeme za tretiranje bakrenim sredstvima - do kada čekati?

Primat će preuzeti bobičasto voće koje lakše podnosi niske i visoke temperature, kao i mrazeve, a posebna pogodnost njihove sadnje je što imaju prolaz na tržištu, odnosno većina vrsta dobru otkupnu cijenu.