Svi znamo da je ukusna, ali znate li zašto je dobro jesti breskve?

Breskva, Prunus persica, je koštičava voćna vrsta koja pripada porodici ruža Rosaceae. Porijeklo vodi iz Kine, a u Europu je stigla preko Perzije, današnjeg Irana, te je dio latinskog imena tako i dobio naziv. U naše su ih krajeve donijeli Rimljani u III. i IV. stoljeću prenijevši ih od Grka, a oni od Perzijanaca. Dugo vremena se plod ove voćne vrste nazivao "perzijska jabuka". Najveći proizvođač u svijetu je Kina, zatim slijedi Španjolska, Italija pa Sjedinjene Američke Države.

Glavni izazovi u uzgoju su:

• kasni mrazovi (mraz u proljeće znatno ošteti cvjetove i smanji rod)
• bolesti i štetnici (nužno je redovno i preventivno primjenjivati kompletnu zaštitu od štetnih insekata i naročito od patogena koji izazivaju oboljenje kovrčavosti lista breskve (Taphrina deformans) i sušenje grančica (Monilia laxa).

Teško ju je očuvati na okućnici zdravom, pa je mnogi uklone nakon višegodišnje borbe.

Guliti ili ne?

U ljetnim mjesecima u borbi s visokim temperaturama, koje iscrpljuju organizam, pored drugog sočnog voća nezamjenjiva je i breskva. Osim što djeluje osvježavajuće ima brojne zdravstvene prednosti zahvaljujući bogatim nutritivnim osobinama koje posjeduje. Iznimno su bogate vitaminima i lako probavljive, ali i zasitne te nas preventivno štite od raznih bolesti. Zovu je kraljicom plaže zbog lakog konzumiranja.

Magistrica prehrambene tehnologije i akademska specijalistica nutricionizma, Alma Milak, navodi kako je jedno od čestih pitanja treba li breskvu guliti prije konzumacije ili ipak ne. Odgovor, kako kaže, leži u činjenici da je velika količina prerađene hrane siromašna vlaknima, što narušava crijevnu floru.

"Breskve mogu pridonijeti zdravoj probavi, jer jedna voćka srednje veličine sadrži oko 2,4 grama vlakana, od čega je otprilike polovica topivih, a druga polovica netopivih vlakana. Netopiva vlakna povećavaju volumen stolice i pomažu kretanju hrane kroz crijeva, smanjujući vjerojatnost zatvora. Zato je dobro breskvu oprati mlakom vodom i uživati", pojašnjava Milak.

Odličan je izbor za ljetnu prehranu jer se lako kombinira s mnogim namirnicama pa je na jelovniku svakodnevno. Breskva je relativno niskokalorično tropsko voće koje sadrži vitamine C, A, B skupine i minerale K, P, Mg i druge.

100 g svježe breskve sadrži oko:

• energija - 40 kalorija
• voda - 89 g
• ugljikohidrati - 9,5 g
• prirodni šećeri - 8 g
• vlakna - 1,5 g
• proteini - 0,9 g
• masti - 0,3 g
• kalij - 190 mg
• magnezij - 10 mg
• fosfor - 22 mg
• vitamin C - 6-7 mg
• vitamin A - 16 mg

Njezin značaj se ogleda u tome što hidratizira organizam jer sadrži mnogo vode. Vlakna pomažu probavi i radu crijeva. Kalij doprinosi normalnoj funkciji mišića i živčanog sistema. Vitamin C i antioksidansi štite stanice od oksidativnog stresa. Ima malo kalorija pa je pogodna i kao voće u ishrani kod kontrole tjelesne težine, prirodni šećeri daju energiju.

Saveznik u prevenciji očnih oboljenja

Konzumiranjem jedne breskve dnevno unosi se oko 20% preporučene dnevne doze vitamina C, jednog od najmoćnijeg zaštitnika imunološkog sistema. Breskve mogu biti moćni saveznici u prevenciji katarakte (sive mrene) kao i drugih očnih oboljenja, ujedno jačaju kapilare te preventivno djeluju na pojavu malignih oboljenja.

S obzirom da obiluju kalijem i vodom mogu pomoći u borbi protiv bubrežnog kamenca.

Najviše se koriste u međuobroku kao užina u svježem stanju samostalno, ali se mogu pripremati na razne načine. Dodatak su voćnim salatama, sladoledu, jogurtu, smutiju, voćnim koktelima, kolačima, ali ima i novih slučajeva grilanja na roštilju. Ipak priznat ćete da su najslađe i najdraže svježe zbog svog jedinstvenog umjereno slatkog i kiselog ukusa.

^{*Naslovna fotografija: Alma Malik/Danijela Plavšić}

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor