Suzbijanje lišajeva na voćkama

Lišaj je vrlo specifična zajednica dvaju organizama (alge i gljive), koji žive u tzv. simbiozi ili suživotu, od kojeg oba organizma imaju zajedničku korist. Od algi su zastupljene uglavnom zelene ili modrozelene alge (Chlorophyta i Cianophyta), a od gljiva najčešće gljive mješinarke (Ascomycotina), čija se plodna tijela (askusi) vrlo lako uočavaju u unutrašnjosti tijela lišaja.

Nisu paraziti na biljkama, iako se tako na prvi pogled čini

Lišaj kao zajednica funkcionira tako da alge fotosintezom stvaraju organske tvari, a gljiva nabavlja vodu i mineralna hraniva, pa se tako nadopunjuju. Nisu paraziti na biljkama, iako se tako na prvi pogled čini. Žive samo na površini biljnih organa, pa spadaju u tzv. epifite, ali od biljaka ne uzimaju vodu i hranjive tvari, što znači da ne ulaze u biljno tkivo kao paraziti.

Međutim, njihova pojava, unatoč tome što nisu paraziti, posredno može izazvati štete na biljkama, jer mogu smanjiti životni potencijal biljke, ali i mogu biti pogodno stanište za naseljavanje nekih štetnika.

Lišajevi se obično javljaju na starijim voćkama 

Postoji više od 15.000 vrsta lišajeva, a znanost ih svrstava u vrlo dobre bioindikatore ili biološke pokazatelje čistoće zraka i sveukupne čistoće staništa i okoline.

Obično se javljaju na starijim voćkama, a ako se počnu javljati i na mladim, onda je to znak da su te voćke slabije kondicije, odnosno da su oslabljene od raznih faktora nepovoljne sredine. Gotovo se nikada ne javljaju u intenzivnim voćnim nasadima, ili vrlo rijetko, i to samo u slučaju ako se ne provodi uobičajena zaštita fungicidima.

Većina fungicida, pogotovo onih na bazi bakra, prilično dobro suzbija lišajeve

Naime, većina fungicida, pogotovo onih na bazi bakra, prilično ih dobro suzbija, pa se lišajevi iz tog razloga nikada ne javljaju u voćnjacima s redovnom zaštitom fungicidima. S druge strane, njihova pojava na voćkama je najbolji znak dobrih ekoloških uvjeta koji vladaju u voćnjaku. Nikada ne rastu tamo gdje je zrak zagađen i gdje postoji rezidua ili ima toksičnih ostataka.

Neki lišajevi mogu biti izrazito dekorativni (Usnea spp.), pa su jako omiljeni na ukrasnim drvenastim vrstama u kućnim vrtovima.

Na šljivi se pojavljuje najčešće lišaj pod nazivom Evernia prunastri, a na orahu žuti lišaj Xanthoria parietina. Na njih dobro djeluju svi bakreni fungicidi, pa se kasnim zimskim špricanjem i tretiranjima na početku vegetacije, koja se redovno provodi u voćnjacima, ujedno suzbijaju i lišajevi. Ostale kemijske mjere suzbijanja nisu potrebne.

Autorica: Slavica Stojkić, Savjetodavna RS