Šupljikavost listova šljiva - opasna bolest manjih nasada

Šupljikavost lista napada sve koštičave voćne vrste, šljivu, trešnju, višnju, marelicu, breskvu, nektarinu, a pojavljuje se tijekom ljeta. Opadanje lisne mase glavni je rezultat napada, a obolijevaju i mlade grančice i plodovi. Ova bolest se ne pojavljuje u većim nasadima jer se u njima provode mjere zaštite, ali, u manjim, kao i onim koji se slabo ili nikako održavaju, može uzrokovati veći problem.

Simptomi su u vidu crveno-smeđih pjega, s tamnijim rubom, koje na kraju ispadaju i dolazi do stvaranja okruglih rupica na listu zbog odumiranja tkiva. Na plodovima šljiva dolazi do stvaranja smećkastih pjega, koje mogu postati i plutaste. I tkivo ploda postaje plutasto, često obuhvaća veći dio ploda. Isto je i kod breskve i nektarine, čiji plodovi postaju deformirani.

Kad se pojave simptomi šupljikavosti lista šljive, već je kasno za zaštitu. Uzročnik bolesti (Stigmina carpophila) sigurno će se pojaviti u nasadima koji se slabo štite.

Opasnost od smrzavanja stabla

Najveći problem je u tome što, u slučaju jačeg napada, može doći do opadanja lisne mase što, ako kraj ljeta i početak jeseni budu kišni, i naročito ako se u ljeto primijene dušična gnojiva, dovodi do novog listanja zbog čega biljka, nepripremljena, ulazi u zimu. U tom slučaju postoji opasnost od smrzavanja stabla.

Suština zaštite je u tome da se na stablu i pupovima održi sloj zaštitnih sredstava koji će spriječiti klijanje spora gljivice. Drugim riječima, potrebno je prskanje kontaktnim sredstvima koja će spriječavati širenje bolesti. Dovoljna su tri do četiri prskanja, tj. kada se stabla tretiraju protiv osice, prve i druge generacije savijača, potrebno je koristiti registrirane fungicide za ovu bolest. Sistemike je lakše pronaći, za razliku od kontaktnih, koji su poželjniji u drugoj fazi vegetacije. Ubrzo nakon berbe, trebalo bi obaviti i tretman bakrenim sredstvima.

Drugo prskanje bakrom trebalo bi obaviti prije kretanja vegetacije. Osim bakra mogu se koristiti i fermentirani ekstrakti kvasca, crvenih i smeđih algi i joda, koji također onemogućavaju razvoj gljivica, a imaju i odličan učinak na Moniliu. Ova sredstva dozvoljena su u ekološkoj proizvodnji, bogata su organskim dušikom i ugljikom i nemaju karencu. Također je dozvoljena i upotreba vapna ali prije kretanja vegetacije, najbolje u kombinaciji s bakrom ili sumporom.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor