Starinski način prerade maslina

U živopisnom krajoliku pred pučkim kućama u Kučinama, uz crkvu bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije, članovi Udruge “Bratovština sv. Luke“ za svoje su sumještane priredili tiještenje i preradu maslina na starinski način.

Dinko Roguljić, predsjednik Udruge koja tbroji čak 132 člana od ukupno 780 stanovnika Kučina, aktivno se zalaže kako bi Bratovština sv.Luke otela zaboravu običaje svojih starih.

Nedavno je u Domu kulture postavio i izložbu starih slika koje je godinama sakupljao, a za 100 godina škole je izložio i stare učeničke imenike s ocjenama te pomagala za učenje i računanje, glazbala i ostale pribore kojima su se ranije koristili. Tako je nakog dugih 38 godina u Kučinama proradio jedan od desetak očuvanih kamenih mlinova za masline, tzv. toć.

U toću obitelji Roguljić, nazvanih “Vranjolini“, po predjelu na kojem obitavaju, na Putu Krunika, dvojica su Kučinjana demonstrirala gnječenje maslina u kamenom koritu, vukući naprijed i nazad konopac pričvršćen za okrugli mlinski kamen, dok su dvojica pazila da voćka ostane u koritu i “podbacivala“:

- Ovo je sad atrakcija, a nekad je bila životna stvarnost i znalo se cilo misto i po misec dana samo time bavit. U ona vrimena su žene podbacivale masline u toć rukama i drvenim lopaticama ga vraćale natrag - kazuje nam Roguljić, dok se kašaste masline prenose u “kacu“ da odleže dan, dva.

Raščinjanje kao završni čin

Već gotovu smjesu, koja je par dana odstajala, naši domaćini vezuju u jutenu vreću i pokazuju nam završni čin dobivanja maslinova ulja - “raščinjanje“.

Iako se nekad smjesa u vreći zalijevala vrućom vodom i gazila bosim nogama, mlađi među našim domaćinima, Ante Roguljić, navukao je gumene čizme, popeo se na “kacu“ i prionuo na “gazanje“.

- Po završetku raščinjanja ulje valja pustiti da se u kaci razdvoji od vode i ispliva na površinu, pa ga se s vrha skida “pijatićem“ - pojašnjava nam Tomislav Vojo Roguljić, a Velimir Matković Vele dobacuje da je tridesetak kilograma maslina onomad valjalo gaziti sat vremena. Velimira posebno veseli oživljavanje starih običaja svoga kraja, kojemu se s nostalgijom vratio s obitelji nakon radnog vijeka provedenog u Nizozemskoj.

Autor: A. KUZMIĆ