Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zaštita voća
  • 17.03.2017. 09:00

Spriječite kovrčavost lista breskve i marelice

Kovrčavost breskve Taphrina deformans je najznačajnija i najučestalija bolest breskve i nektarine.

Foto: Renata Dragović
  • 9.200
  • 385
  • 0

Kovrčavost lista breskve Taphrina deformans je najčešća i najznačajnija bolest breskve i nektarine. Rasprostranjena je širom svijeta, gdje god se uzgaja breskva. Porijeklo vodi iz Japana, u 19. stoljeću je identificirana u Engleskoj. Na našim se prostorima javlja svake godine i za nju je karakteristično što nakon infekcije ne postoji način sprečavanja zaraze.

Može nanijeti ogromne štete, opadanje lišća, ploda, smanjenje rodnosti za oduću godinu, a može dovesti i do slabljenja voćaka koje ostaju podložne izmrzavanju i napadu drugih patogena, što sve doprinosi kraćem životnom vijeku breskve.

Vrijeme zaraze

Zaraza se obično javlja u vrijeme bubrenja pupoljaka kad potraje toplo i kišno vrijeme. Kritični period za primarnu infekciju breskve je od početka bubrenja pupoljaka pa do pojave zelene točke, a za ostvarivanje infekcije je potrebna dovoljna količina vlage. Najosjetljivija faza je kada se lisni pupovi počinju otvarati i vidi se 3-4 mm zeleni vrh listića pa do početka otpadanja latica.

Simpomi bolesti

Taphrina deformans je vrlo karakteristična i lako uočljiva bolest breskve. Bolest se prvo uočava na mladim listovima, prepoznaje se po karakteristično ukovrčanim listovima. Pojedini listovi postaju zadebljali, deformirani su, lako se lome i često su veći u odnosu na zdrave listove. Kod deformiranih listova dolazi do hipertrofije (nagli porast tkiva zbog povećanja broja i veličine stanica) i hiperplazije (nagli porast biljke ili dijela biljke zbog povećane diobe stanica).

Oboljeli listovi često dobiju zeleno-žutu ili zeleno-bijelu boju ili nijanse crvene boje. Deformirani listovi se suše i otpadnu pa se često dogodi da u svibnju i lipnju nastupi potpuni gubitak lista na stablu. Nakon gubitka lisne mase dolazi do regeneracije listova što dodatno iscrpljuje biljku, zatim, negativno utječe na formiranje cvjetnih pupoljaka i takva stabla su podložna zimskom izmrzavanju.

Osim na listovima simpomi se mogu uočiti i na lastarima i plodovima, što je rjeđa pojava. Zaraženi lastari su zadebljani i deformirani, a na plodovima se javljaju mjehurasta ispupčenja.

Uzročnik bolesti

Uzročnik ove bolesti na breskvi je gljivica Taphrina deformans koja prezimljuje na kori drveta, grančicama ili u pupoljcima. Zaraza se događa na mladom nediferenciranom tkivu uz dovoljnu količinu vlage. Optimalna temperatura za ostvarivanje zaraze je oko 15,5 - 21 C, a za razvoj kovrčavosti breskve oko 20 C.

Zaštita breskve

Preporuka se odnosi na preventivnu zaštitu breskve fungicidima. Zaštitu treba obaviti prije nego se ostvare uvjeti za infekciju prije kišnog perioda. Zaštitu breskve od kovrčavosti lista moguće je obaviti u dva navrata:

  1. Do faze bubrenja pupoljaka zaštita od kovrčavosti lists tzv. zimsko prskanje koje se obavlja 14 - 20 dana prije kretanja vegetacije breskve koriste se fungicidi na bazi bakra, na tržištu je mnogo preparata
  2. Nakon faze bubrenja pupoljaka pa do cvjetanja

Tzv. jesensko prskanje je potrebno obaviti ako je u toku vegetacije bilo zaraze. Tretiranje se obavlja kad je 75% opalog lišća na taj način reagiramo na prezimljujuće oblike patogena. Važno je napomenuti da ostvarene infekcije uzročnikom kovrčavosti lista breskve ne može se naknadno suzbiti te je zaštitu potrebno izvoditi isključivo preventivno prije kiše, što znači već prisutno kovrčanje na listu nije moguće otkloniti već se radi suzbijanje navedenim preparatima prije nego se bolest pojavi.

Na malim površinama infekcija se može smanjiti skidanjem zaraženih listova i rezom zaraženih izboja, što na većim površinama nije moguće. Opale, zaražene i pokidane listove bilo bi dobro sakupiti i spaliti izvan voćnjaka. Stabla koja su već zaražena i inficirana ovom gljivicom treba održavati u dobroj kondiciji što podrazumjeva u rano proljeće dodati gnojiva na bazi dušika i redovno vršiti zaštitu od ostalih bolesti i štetnika.

Obavijest vlasnicima rastresitih voćnjaka uz okućnice

Popisom poljoprivrede Državni zavod za statistiku je na području naše najsjevernije hrvatske županije potvrdio da čak 89,52% od ukupnog broja bresaka i nektarina evidentirano u manjim mješovitim voćnjacima uz okućnice ili vikendice. Slično je i sa ostalim koštičavim voćnim vrstama (npr. marelice, trešnje, višnje).

Dnevnim uputama županijske Prognozne službe za zaštitu bilja upozoravali smo na potrebu provođenja tzv. "plavog prskanja", odnosno primjenu bakarnih fungicida tijekom bubrenje pupova u koštičavim voćnim vrstama. To je naročito važno radi preventivne zaštite bresaka i nektarina protiv kovrčavosti lišća (Taphrina deformans).

U posljednjih tjedan dana ponovno smo tijekom tri navrata zabilježili oborine (ali ne u većim količinama kao što smo očekivali, npr. u središnjem dijelu Županije ukupno je ovog mjeseca zabilježeno 15,6 mm kiše), a novo nestabilno razdoblje s mogućim padalinama očekuje se opet.

Stadij bubrenja u tijeku

Zbog iznadprosječno toplog mjeseca veljače o.g. (a slične uvjete bilježimo u prvom tjednu ožujka o.g.) posljednjih dana bilježimo stadij bubrenja i početka otvaranja pupova (naročito kod koštičavih voćaka uzgajanih od vjetra zaklonjenim položajima uz okućnice i vikendice).

Naredne najavljene oborine uz dugotrajno zadržavanje vlage pogoduju mogućim primarnim zarazama nekim uzročnicima biljnih bolesti. Među njima posebno ističemo kovrčavost lišća bresaka i nektarina (Taphrina deformans) i palež cvijeta i izdanaka marelica (Monilinia laxa).

Važno: Ako je od posljednje zaštite bresaka i nektarina protiv uzročnika kovrčavosti lišća proteklo više od 7 dana, istu preporučujemo ponoviti primjenom organskih fungicida (npr. dodine, ditianon, ciram)

Monilija opasnija za marelice

Na ranim sortama marelica na nekim stablima u zaštićenim mjestima uz okućnice očekujemo pojavu "roza balona" iz cvjetnih pupova. Osim potencijalnih šteta od niskih jutarnjih temperatura, palež cvijeta i izdanaka (Monilinia) je kod marelica mnogo opasnija nego kod drugih koštičavih vrsta. Ako se bolest javlja više godina uzastopno, postupno može zahvatiti veliki dio krošnje, pa se osuše cijela stabla. Infekcija cvjetova marelica može uz dovoljno vlage nastupiti i prije njihova otvaranja!

Ako su pupovi nabubrili, a još nisu otvoreni, moguće je na nekim koštičavim voćnim vrstama (npr. šljivama, trešnjama) još uvijek koristiti neki od dopuštenih bakarnih fungicida (prema uputi od 3. ožujka o.g.), a vodeći računa o njihovim dopuštenjima voćnim vrstama (npr. bakarni fungicidi dopušteni u našoj zemlji za primjeni u trešnji su: Bordoška juha Caffaro i Manica WP, Champion flow SC, Champion WG 50, Cuprablau Z WP, Cuprocaffaro WP, Crveno Ulje EC, Modro Ulje EC, Modra galica K, Neoram WG, Nordox WG i Rame Caffaro WP).

Organski fungicidi

Na ranim sortama marelica gdje se već iz zimskih cvjetnih pupova pojavljuju roza vrhovi preporučujemo u narednom razdoblju koristiti isključivo organske fungicide. U našoj zemlji dopuštenje za suzbijanje šupljikavosti lišća koštičavog voća (Stigmina carpophilla) imaju pripravci na osnovi kaptana, a istovremeno umanjuju zarazu uzročnikom paleži cvijeta (Monilinia), npr. Kastor WP 50 (0,2-0,3 %).

Moguće je početkom cvatnje na marelicama planirati specifične pripravke protiv paleži cvjetnih organa (Monilinia laxa), naročito ako se obistine najave o novim oborinama: npr. Chorus 50 WG (0,05 %) ili Nativo WG (0,02-0,03 %) ili Signum DF (0,075 %) ili Switch (0,06 %).

Pupoljci marelice u otvaranju i pojavi prvih latica podnose niske temperature -1,1° do -5,5°C, što ovisi o više čimbenika. Narednih dana jutra će biti svježa, ali bez negativnih temperatura!

Foto: Renata Dragović


Autorica

Danijela Plavšić

Više [+]

Inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom. Uvijek spremna na nove izazove u sektoru agrobiznisa. U stalnom kontaktu s poljoprivrednim proizvođačima i njihovim problemima.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dobar dan, ako bi tko mogao da pomogne kako da spasim ovaj cvijet? Danas sam uocila smedje mrlje, odmah sam izbacila zemlju, bili su crvi u njoj, oprala korijenje, posudu, i s novom, cistom zemljom zasadila.. Sto ce biti sada, plasim se da... Više [+]