Preporučuje, tamo gdje nema sustava za navodnjavanje, primijeniti folijarnu prihranu i pripravke za sprečavanje negativnog utjecaja stresa na biljke, na bazi aminokiselina.
Prema pisanju stručnjaka Savjetodavne službe, simptomi stresa kod voćaka uključuju venuće, žućenje i prerano opadanje, manje ožegotine od sunca na jabukama, lišću, manje ožegotine od sunca, veće ožegotine na plodovima jabuka.
Preporučuje se u voćnjacima, u kojima nema sustava za navodnjavanje, primijeniti folijarnu prihranu i pripravke za sprečavanje negativnog utjecaja stresa na biljke (rano ujutro ili kasno navečer), na bazi aminokiselina, kao što su: Drin, Megafol, Polyamin ili Kendal.
Folijarna prihrana može se kombinirati s redovitom zaštitom protiv bolesti i štetnika, pri čemu treba obratiti pozornost na povećanu pojavu štetnika, zbog visokih temperatura (lisne uši, pauci, mineri, kruškina buha, savijači). Zaštitu treba provoditi prema preporukama stručnjaka.
Voćarima, koji ulaze u sustav ekološke proizvodnje, preporučuje se primjena Algovital Plus-a. Od agrotehničkih zahvata, preporučuju se sljedeći: plitko frezanje tla i time zatvaranje vlage u tlu unutar reda, redovito malčiranje međurednog prostora, zelena rezidba, radi smanjenja gubitka vlage evaporacijom i uništavanje ljetnih korova. Oprezno sa zelenom rezidbom, zbog mogućnosti pojave ožegotina na plodovima!
Kao posljedica suše, uočena je i iznimno velika pojava štetnih glodavaca (poljski miš, voluharica, vodena voluharica), a time i veće štete, koje oni uzrokuju na pojedinim voćnim kulturama, naročito kod voća na slabo bujnim podlogama i kod jagoda, na kojima osim glodanja korijena biljke, rade i indirektne štete glodajući crijeva za navodnjavanje, koja se nalaze ispod PVC folije. Stoga se preporučuje postavljanje lovki, na mjestima gdje su primijećene štete, uslijed pojave navedenih štetnika.
Mlade nasade voćaka i vinove loze obvezatno treba zalijevati. Po mogućnosti postaviti malč oko mlade sadnice radi sporije evapotranspiracije vode iz tla. Treba znati da stvaranje cvjetnih pupova u voćnjacima počinje u srpnju i kolovozu prethodne godine (osam do 10 mjeseci prije otvaranja cvjetnih pupova), i to sljedećim redoslijedom: orah, dunja, jabuka, kruška, višnja, šljiva, trešnja, ribiz, breskva, marelica, badem, lijeska (obrnuto cvatnji).
Čimbenici, koji utječu na stvaranje cvjetnih pupova su: makro i mikroelementi u tlu, podloga, rezidba, intenzitet asimilacije (fotosinteza). Stoga treba voditi računa da se u narednim mjesecima voćkama osigura što više tih čimbenika, kako bi voćke sljedeće godine rodile.
Podloga također utječe na stvaranje cvjetnih pupova. Kod većeg porasta moguć je manji broj cvjetnih pupova te je preporuka da se kod podizanja višegodišnjih nasada koriste podloge slabije bujnosti, ali je tada osnovni uvjet i postavljanje sustava za navodnjavanje. Na stvaranje cvjetnih pupova utječe i lisna površina: veća lisna površina omogućuje veću asimilaciju i optimalno stvaranje rodnih pupova pa stoga treba čuvati list od bolesti i štetnika, jer oštećenjem listova usred ljeta može izostati stvaranje pupova. Poželjno je navodnjavati voćnjake gdje god je to moguće!
Foto: depsoitphotos.com, photography33
Tagovi
Autorica