Sadnja trešnje: Pazite na međusobno oprašivanje sorti!

Potražnja za plodovima i relativno visoke otkupne cijene utjecali su na povećano zanimanje za podizanjem nasada trešnje posljednjih godina. Pri izboru sorti trešnje treba se rukovoditi njihovim proizvodnim rezultatima, koje stabilno pokazuju na određenom području u višegodišnjem periodu.

Iako je sortiment trešnje prilično dinamičan, odabir sorti predstavlja pravi izazov za proizvođače, kako s aspekta kvalitete ploda, tako i s aspekta optimalne rodnosti, gdje jedan od ključnih faktora uspješnosti uzgoja predstavljaju sorte - oprašivači. Kao tipična samobesplodna vrsta, trešnja je upućena na oprašivanje peludi drugih sorti odgovarajuće genetičke podudarnosti (kompatibilnosti), i upravo se u ovom sektoru često mogu sresti greške i potencijalni uzroci nasada tzv. "jalovih trešanja".

Međusobna (in)kompatibilnost uzgajanih sorti

Zbog svojevrsnog genetičkog mehanizma, samobesplodna sorta trešnje je u nemogućnosti zametnuti plod pri oprašivanju, kako vlastitom peludi, tako i peludi druge sorte, ali iste grupe inkompatibilnosti (do sada je poznato 47 ovakvih grupa). To praktično znači da se u jednom nasadu može nalaziti više sorti izvanredne kvalitete i uzgajanih primjenom najsuvremenijih agro i pomotehničkih mjera, a da rezultat u pogledu rodnosti bude nula (da, nula, ukoliko u blizini nema drugih nasada ili stabala kompatibilnih sorti!).

Sinkroniziranost u vremenu cvjetanja

Pored odgovarujuće kompatibilnosti kao osnovnog uvjeta rodnosti u nasadima trešnje, neophodna je i podudarnost sorti u pogledu vremena cvjetanja. Širenje introduciranih sorti je nezamislivo bez njihovog prethodnog pažljivog ispitivanja u agroekološkim uvjetima područja planiranog za uzgoj, kako zbog proizvodnih osobina, tako i zbog karakteristika vremena cvjetanja u odnosu na druge sorte. Drugim riječima, dobra sinkroniziranost dvije sorte trešnje u pogledu vremena cvjetanja u npr. Nizozemskoj, ne znači nužno i dobru sinkroniziranost u našoj regiji. 

Loš primjer - ne, nikako

Sorta trešnje regina, vrlo tražena zbog odlične kvaliteta ploda i rodnosti, neće dati rezultate ako se posadi zajedno sa sortama vera i van. Na prvi pogled dobra kombinacija zbog krupnoće ploda sve tri sorte i različitog vremena sazrijevanja (vera - van - regina), u praksi će doživjeti katastrofalan rezultat. Zbog pripadnosti istoj grupi inkompatibilnosti (grupa II), sorte se neće moći međusobno oploditi i zamtietnu plodove, čak i uz visoku obilnost cvjetanja i osiguranje pčela - prenositelja peludi.

Dobar primjer - da, svakako

Ista sorta (regina, grupa II) će dati odličan rezultat ako se posadi zajedno sa sortama karina (grupa III) i kordia (grupa VI). Pripadnost različitim grupama, sinkroniziranost u pogledu vremena cvjetanja u većini proizvodnih područja i dobru kvalitetu ploda čine ovu kombinaciju izvanrednom, pa će proizvođači biti zadovoljni i prinosom i krupnoćom ploda.

Samooplodne sorte

Samooplodne sorte trešnje na tržištu sadnog materijala proizvođačima olakšavaju izbor, zato što mogu, ne samo zametati plodove pri oprašivanju vlastitom peludi, već su istovremeno i univerzalni oprašivači za ostale sorte. U nasadima trešnje, naročito ako su u pitanju plantažni nasadi većeg broja sorti, preporučuje se sadnja barem jedne samooplodne sorte.

Ipak, nekada odobravan uzgoj samooplodne sorte trešnje kao jedine u nasadu (monokultura) danas se apsolutno ne preporučuje, pošto i samooplodne sorte daju bolje rezultate pri oprašivanju peludi drugih sorti. Koncept sadnje najmanje tri međusobno kompatibilne sorte dobre podudarnosti u vremenu cvjetanja je svakako dobar način da se osigura stabilna rodnost u nasadima trešnje.