Ribizl - zahtijeva malo, a zdravlju daje puno

Ribizl je stara voćna vrsta koja odavnina nalazi mjesto u našim okućnicama. Izuzetne je nutritivne vrijednosti, ali mu se ne pridaje veći značaj. Njegovo mjesto nekad iz pomodarstva, a nekad iz znatiželje proizvesti nešto novo i drugačije neuobičajeno za naše podnevlje, zauzimaju aronija, brusnica i druge voćne vrste.

Ribizl se ubraja u bobičavo voće i pripada porodici Ribes. Kod nas su prisutni crveni (Ribes rubrum) i crni ribizl (Ribes nigrum). Raste u centralnoj i sjevernoj EUropi i sjevernoj Aziji. Crveni ribizl je grm koji može dostići visinu i do 2 m. Životni vijek grma je oko 20 godina koliko može trajati i plodonošenje. Plod je grozdast, a bobice mogu biti crvene, crne ili bijele. Plod crvenog ribizla je kiseo, a crni je slađeg ukusa.

Temperatura

U pogledu temperature uspjeva i uzgaja se u području s umjerenom klimom. Nije osjetljiv na niske temperature, cvjetovi mogu podnijeti temperaturu i od - 5^o C.

Što se tiče vode, zahtijeva i više joj odgovaraju humidna područja sa oko 800 mm padalina godišnje.

Zemljište

Crveni ribizl uspjeva na zemljištu slabo kisele reakcije ph 5,5 do 6,5 kao i sve vrste njoj slične. Pogoduju mu duboka zemljišta sa humusom većim od 3% i hladna i vlažna zemljišta na 600 do 1.000 m nadmorske visine. Kao što vrijedi za sve voćne vrste, prije sadnje se pristupa dubljem oranju. Prema nekim preporukama je da se prije sadnje doda 500 kg/ha NPK 7: 20:30 i 10 t stajskog gnojiva što opet ovisi od prethodno uzete analize zemljišta.

Životni vijek grma je oko 20 godina koliko može trajati i plodonošenje.

Razmnožava se vegetativno reznicama uzetih s najboljih grmova. Najčešće u jesen sade se jednogodišnje ili dvogodišnje sadnice dužine oko 20 cm, tako da viri samo dva pupoljka nad zemljom. Sadi se kao živa ograda na razmaku 3x1 ili 3x 1,5 zavisno od bujnosti sorte, a ako je grm pregust vrši se prorjeđivanje. Sve grane starije od 3 godine se postepeno odstranjuju i na taj način se vrši neprekidno prorjeđivanje.

Održavanje nasada

Ribizl nije voćna vrsta sa velikim i posebnim zahtjevima. Sve agro-tehničke mjere su identične kao i kod ostalih sličnih vrsta. Što se tiče gnojidbe u jesen se dodaje NPK 7:20:30 ili 8:16:24 ili neke druge formulacije s izraženim postotkom P i K, tijekom vegetacije se najčešće prihranjuje KAN-om i folijarnim gnojivima. Količina gnojiva ovisi od same biljke u kakvom se stanju nalazi i od zemljišta.

Plodovi crvenog ribizla sazrijevaju u lipnju i srpnjui kad je 90% ploda, odnosno bobica zrelo, pristupa se berbi u gajbe i dalje transportira.

Nutritivna vrijednost

U pogledu hranjive vrijednosti crni ribizl je bogatiji vitaminima i mineralima od crvenog i bijelog. Znatno je bogat vitaminom C, vitaminom A, pantotenskom kiselinom, mineralima Ca, Cu, Fe ( 19,5%), Mg, Mn, P, K, Zn. Koriste se bobice u svježem stanju za stolnu upotrebu ili, najčešći slučaj je pravljenje vitaminskog soka od crnog ribizla.

Ljekovita svojstva

Ribizl ima također i ljekovito svojstvo: štiiti krvne žile, sprečava i liječi dijareju (proljev), utječe na dugovječnost, pomaže kod slabookrvnosti i iscrpljenosti, koristi se u borbi protiv reume, smatra se prirodnim laksativom (pospješuje rad crijeva), pomaže u liječenju raznih infekcija, bubrežnih tegoba.

Ribizl se smatra ljekovitim voćem, a napitak i čaj od ribizlq jako je uspješan pri liječenju prehlade, zbog vitamina C.

Foto: Pixabay/Shappo_Denis