Najveći problem u maslinicima, posebno na otocima, je visina stabala i prekomjeran broj primarnih grana, rekao je dr.sc. Šime Marcelić. Sa radionice u masliniku krenulo se na žgvacet i sajam otočnih proizvoda.
U sklopu ovogodišnje 26. po redu Međunarodne manifestacije Dani masline, u Poljani na Ugljanu, uz niz zanimljivih događanja, održana je pokazna rezidba i prenacjepljivanje maslina. U masliniku Denisa Grdovića okupilo se mnoštvo zainteresiranih, a radionicu je vodio dr.sc Šime Marcelić s Odjela za ekologiju, poljoprivredu i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, kojega smatraju najboljim praktičarem među znanstvenicima.
"Najveći problem u maslinicima, posebno na otocima, je visina stabala i prekomjeran broj primarnih grana. To smanjuje rodnu površinu i otežava berbu", rekao je. Za proljetnu rezidbu maslina na otocima je već prekasno. Trebalo ju je obaviti u veljači i ožujku, upozorio je, ali da se greške ne bi ponavljale, detaljno pojasnio ciljeve i načine rezidbe.
Glavni ciljevi rezidbe u punoj rodnosti su: smanjenje dominacije vrha, održavanje uzgojnog oblika i osigurati bržu zamjenu izrođenog djela te kontrola rodne površine. Iako su dobro poznati navedeni ciljevi, na terenu susreće se niz loših primjera, od slabe i nikakve do prekomjerne rezidbe. "Sve to, uz neprovođenje drugih agrotehničkih zahvata dovodi do gubitka kontrole nad rastom stabla masline što u konačnici rezultira smanjenom i neredovitom rodnosti", rekao je Marcelić.
Ukazujući na osnovne principe i ciljeve same rezidbe posebno je naglasio važnost izolacije vrha.
Ona čini jednu od najvažnijih tehnika u rezidbi kojom kontroliramo rodnu površinu i održavamo uzgojni oblik. Umjesto prekomjernih, osnovne rodne grane treba svesti na četiri i to pod kutem od 45 stupnjeva, a ne 90 i više, kako je sada u većini maslinika.
Odgovarajući na brojna pitanja, maslinarima je skrenuo pozornost na proljetnu zaštitu masline od štetnih organizama poput paunovog oka, moljca i svrdlaša. Uz folijarna gnojiva u kombinaciji sa zaštitom ekološki prihvatljivim sredstvima na bazi bora i aminokiseline, što je ključno upravo sada pred cvatnju maslina, kao jednu od važnih preventivnih metoda predložio je odabir otpornih sorti.
U maslinicima u Poljani prevladava sorta Puljka, koja slično kao i Oblica, nema redovitu rodnost. Rađa svake druge godine. Zato i Denis Grdović, koji posjeduje 150 stabala maslina, planira dio njih nacijepiti na domaće i introducirane, rodnije sorte.
A kako prenacijepiti masline detaljno je pojasnio Marcelić, počevši od izbora plemki i podloge za cijepljenje.
Demonstrirao je klasičan način cijepljenja pod koru na više načina. Bitno je također da je podloga za cijepljenje na dobrom položaju u krošnji i da može samostalno preuzeti rast nove plemke koja će se razviti u novo stablo.
Paralelno s radionicom u masliniku u središtu mjesta odvijalo se natjecanje u pripremanju "žgvaceta“ tradicionalnog gulaša od mlade janjetine s bižima. Od devet ekipa stručni žiri je kao najbolje proglasio jelo kojega su pripremila ekipa Dražojkini u sastavu Drago Dražović, Marko Šimić, Edi Tokić i Miro Buljat.
Istog dana održan je i Sajam Hrvatskog otočnog proizvoda i OPG-ova, a u popratnom programu oduševili su Udruga Tim iz Preka i Klapa Kontrada iz Zadra. Druženje i zabavu do večernjih sati organizirala je domaća Udruga Pojonsko srce.
A kako obaviti rezidbu pogledajte i u videu:
Fotoprilog
Tagovi
Autor