Rezidba agruma oštećenih od zime

Oštećenja su različita, ovisno koliko su trajale niske temperature zraka i hladni vjetrovi. Ponegdje su na stablima agruma nastala izmrzavanja lišća i vrhova mladica, te jednogodišnjih rodnih grančica. Štete i posljedice niskih temperatura zraka vrlo sporo se očituju na stablima agruma. Najprije se zamijete na lišću koje postupno vene, mijenja boju i suši se, ali ne pada brzo i istovremeno. Može se zamijetiti i pucanje kore na deblu i skeletnim granama. Izmrznute grane i grančice, te oštećenje kore u obliku izmrzlina, zamijete se znatno kasnije, nakon što započne i ojača nova vegetacija i novi izboji. Pravilo je da stabla agruma više ili manje oštećena niskim temperaturama, dulje ili kraće vrijeme kasne s početkom vegetacije, i to od 15 do 60 dana. Što je stablo više oštećeno, ono kasnije počinje vegetaciju. Ali i nova vegetacija na jako oštećenim stablima ipak nije siguran pokazatelj stupnja oštećenosti stabla. Iz pritajenih pupova ponekad se pojave novi izboji, koji se nakon određenog vremena posuše. Zato s rezidbom oštećenih agruma ne treba žuriti i rezati ih prema nedovoljno provjerenoj procjeni onoga što je izmrzlo.

Kada rezati

Oštećena stabla agruma režu se nakon što ona svojim novim izbojima, bar 5 cm dugim, ne označe granicu između zdravog, neoštećenog i izmrzlog oštećenog dijela stabla. S rezidbom stabala oštećenih od zime ne treba žuriti, takva se stabla režu tek u drugoj polovici travnja. Na stablima agruma oštećenih od hladnoće, gdje se lišće brzo osuši, može se na više mjesta zasjeći kora i vidjeti njezinu boju. Ako se lako ljušti, odnosno odvaja od drva po cijelom opsegu grane ili debla,ako je kora izmijenila svoju svijetlozelenu boju u svijetlokavenu i ako je drvo promijenilo boju, onda je to znak da su ti dijelovi stabla izmrzli. U takvim slučajevima takve se dijelove može odmah orezati. Rezidba i obnova stabla agruma oštećenih od zime, nije ista za svako stablo. Ona će biti različita po vremenu i jačini, ovisno o stupnju oštećenja. U rezidbi oštećenih stabala agruma, mora se voditi brigu i o budućoj obnovljenoj krošnji, rasporedu skeletnih grana i grančica u prostoru. Sigurno će trebati nekad odrezati i neku granu koju ne bi bilo prijeko potrebno odrezati, ali se to mora napraviti u svrhu uzgoja nove uravnotežene rodne krošnje. Novonastali izboji iz zdravog dijela krošnje ne prorjeđuju se odmah. Potrebno ih je čuvati i ostaviti radi održavanja aktivnosti korjenova sustava i motrenja njihova rasta i budućeg mjesta u novoj krošnji. Tada se odabiru oni izboji koji će svojim rastom i smještajem i položajem činiti dopunu krošnje. Učinjene rezove potrebno je zagladiti i premazati odgovarajućim pramazom (voćarskim voskom i sl.), radi njihova bržeg i boljeg zarastanja. Oštećena stabla agruma neće donijeti rod iduće godine, i zato ih treba posebno njegovati, gnojiti i čuvati od bolesti i štetnika. Svakom novom listu, izboju, cijeloj obnovljenoj krošnji, treba pružiti optimalne uvjete, kako bi ona što prije donijela prinos i zauzela prostor koji joj stoji na raspolaganju.

Autor: Stanislav Štambuk, dipl. ing. agr.