• Rasadnik Kerestinec

Rasadnici danonoćno rade

Iako proizvodnja voćnih sadnica traje dugo i proizvođač je stalno u riziku i opasnosti od gubitka, može se zabilježiti značajan napredak u edukacijama, kakvoći standardnog materijala, stvaranju bezvirusnih matičnjaka za certificiranu kategoriju.

  • 927
  • 70
  • 0

U tom zahtjevnom poslu, špica je upravo sada, kada se sadnice vade s polja i spremaju u trapove iz kojih će voćari stvarati i formirati nove nasade. Kišna godina i tu je stvorila probleme, ali najsposobniji i iskusni rasadničari s njima se dobro nose, jer za sada nema zimskih meteoroloških problema.

Iako proizvodnja voćnih sadnica (da se ne govori o stvaranju novih sorti) traje dugo i proizvođač je stalno u riziku i opasnosti od gubitka, može se zabilježiti značajan napredak u edukacijama (Osječki Institut i ovih dana sprema prezentacije noviteta), kakvoći standardnog materijala, stvaranju bezvirusnih matičnjaka za certificiranu kategoriju itd. Rasadničari rade za profesionalne voćare, za male voćnjake i hobiste. Evo što o tome kaže jedan od najkompetentnijih, Nikola Velicki iz Werkosa.

Bitne karakteristike voćnjaka danas su: vrlo gust sklop sadnje od 4.000 - 5.000 sadnica po hektaru, koji već u drugoj godini daje izuzetno visok rod i ulazi u puni rod već u 4 - 5. godini nakon sadnje, sa potencijalom uroda preko 70t/1ha i više. Infrastruktura je napravljena prema najmodernijim EU standardima i daje sigurnost u vremenski nepovoljnim godinama, gdje se može sačuvati kvaliteta plodova, maksimalni rodni potencijal i najviše - kontinuitet prisustva na tržištu.
Tehnologija je preuzeta iz voćarski tradicionalno najnaprednijih zemalja, Italije i Nizozemske, kako u smislu proizvodnje velikih količina i velikog postotka 1. klase, po 1ha, tako i u smislu optimalne i dovoljne prihrane i navodnjavanja radi uspostavljanja balansa rasta i rodnosti te osiguranju kontinuiteta visokih uroda svake godine.

Planski odgoj voćke

Premda je uz stalne tržišne probleme, vremenske nepogode, to vrlo teško, za proizvođača je zapravo iznimno bitno, a možda i ključno, pripremu za rod sljedeće godine započeti početkom vegetacije u tekućoj godini. Znači, osim fokusiranja na urod u tekućoj godini, moramo znati da paralelno biljka treba brigu o stvaranju potencijala novih grančica i formiranja kvalitetnih cvjetnih pupova za iduću sezonu.

Za to je potrebna pravilna i dovoljna ishrana, navodnjavanje i zaštita, jer u protivnom biljka nije u stanju iznijeti kvalitetan rod (kalibar, boja, skladišna sposobnost) te formirati dovoljan broj kvalitetnih pupova za sljedeću sezonu. To proizvođači često previde ili jednostavno smatraju da će se to dogoditi samo od sebe. To naravno nije istina jer je biljka živo biće kao i mi te ima svoje potrebe, kapacitete i ograničenja. Pojednostavljeno, to je u voćarstvu nažalost uobičajena pojava alternativnosti roda.

Knip sadnice

Osim toga, struktura i kemijski sastav tla vrlo su bitni jer determiniraju točan način, doziranje i količinu navodnjavanja i ishrane koju korijenov sustav može usvojiti. Naši nasadi formirani su od visokokvalitetnih dvogodišnjih knip sadnica sa više prijevremenih grana koje puno brže ulaze u rod i što je najbitnije, na njima nema u rezidbi puno posla jer su već formirana stabla koja se u sljedećim godinama vrlo lako usmjerava i dotjeruje u idealnu formu. Često su loše sadnice nešto gdje ljudi ušede, a to je zadnje na čemu bi trebali štedjeti jer su one okosnica njihove buduće proizvodnje.

Zahtjevi za kvalitetom ploda i konačnog pakiranja dosegli neviđene razmjere

Nerazgranate sadnice, lošeg korijenovog sistema, nisko cijepljene podloga, proizvedene od necertificiranog materijala, neprovjerenog porijekla sorte i kalem grančice, česta su pojava i dovode do potpunog disbalansa u prvim i najbitnijim godinama rasta voćnjaka te krivog ulaska u start proizvodnje te si rade dugoročno višestruko veću štetu nego je to ušteda u inicijalnom ulaganju

Danas na ozbiljnim tržištima, na kojem smo sada i mi, ne postoji žuta crvena i zelena jabuka. Postoji ogroman broj kriterija poput kalibra, postotka i intenziteta obojanosti, ogromnog broja načina pakiranja, organoleptike samog ploda, skladišne sposobnosti za čuvanje 365 dana itd.

Znači zahtjevi za kvalitetom ploda i konačnog pakiranja i isporuke su dosegli nevjerojatne razine, dok je zbog konkurencije zemalja sa visokom i jeftinom proizvodnjom poput poljske, cijena pod stalnim pritiskom smanjenja. Jasno da u takvim okolnostima dosadašnjim shvaćanjem proizvodnje opstanak na tržištu nije moguć.

Kao što je i u našem nasadu, EU proizvođači žele isključivo bezvirusne i certificirane sadnice sa licencom vlasnika svake nove selekcije pojedine sorte. To znači da unutar svake sorte poput zlatnog delišesa, gale, jonagolda i ostalih postoji veliki broj sortnih selekcija a samo mali broj njih po svojim karakteristikama spada u vrh ponude. One u odnosu na ostale imaju bolje obojenje, prirodnu otpornost na određene bolesti i mane, bolju organoleptiku, skladišnu sposobnost i slično, te imaju svoga vlasnika koji ih je otkrio i patentirao i kojemu se plaća licenca.

Za tu cijenu dobivate sigurnost da će sve one karakteristike koje takva selekcija ima, biti sadržane u reprodukcijskom materijalu (plemka/pup) od kojeg mi kao rasadničari proizvodimo sadnicu. Plaćanje takve licence osim sigurnosti izvornosti plemke, čini vas konkurentnijim na tržištu jer ćete u odnosu na druge, zbog boljih karakteristika ploda, imati veće tržište, kvalitetnije kupce pa samim time i veće prihode i zaradu.

Sadnice s osobnim dokumentom

Svaka sorta u našem voćnjaku i rasadniku ima bezvirusno, certificirano i licencirano porijeklo i izvornost. Kao i voćarima, i nama rasadničarima to uz kvalitetu same sadnice otvara mogućnost izvoza i konkuriranje svim velikim rasadničarima u EU. Tako smo izvozili između ostaloga, čak i u Italiju, Nizozemsku i Belgiju, zemlje koje su rasadničarstvo i izmislile. U voćnjaku i rasadniku imamo najnovije i najkvalitetnije selekcije svake sorte. Uz materijalna ulaganja, iznimno je bitno ulaganje u tehnologiju, obuku radnika i tehnologa, prisustvo na sajmovima i predavanjima te općenito praćenje svjetskih i europskih trendova i dostignuća u voćarskoj proizvodnji.

Rasadnik danas

Cca 600 - 700.000 sadnica na 30-tak ha. Prema praksi EU, svaka sadnica proizvedena je uvijek na djevičanskom zemljištu, što iziskuje velike troškove. Sustavi navodnjavanja, prihrane i zaštite prema EU tehnologiji. Sadni materijal potreban za početak proizvodnje: podloga/korijen M9-T337 i M26 nabavljamo iz najboljih certificiranih bezvirusnih matičnjaka iz Nizozemske dok plemke/pupove kupujemo direktno iz licenciranih matičnjaka samih vlasnika svake sortne selekcije. Izvoz u velikom postotku u zemlje regije i EU. Proizvodnja 2 godišnjih knip sadnisa sa 7 ili više prijevremenih grana koje predstavljaju tehnološki najzahtjevniju i najkvalitetniju sadnicu na tržištu

Rasadničari su i savjetnici

"Gledajući ukupne ekološke i meteorološke uvjete koje ilustrira ova mokra godina, najbolji je savjet voćarima da sa sadnjom počnu odmah", kaže bard našega voćarstva mr.sc. Frane Ivković, jedan od značajnih naprednih proizvođača. Tako će izbjeći kašnjenja i gubitke, koji su važan faktor u trajnim kulturama. "Mi se, ako smo opredijeljeni na sadnicu prve klase, susrećemo i s cjelogodišnjim poslovnim rizikom i strahom od elementarnih nepogoda", kaže dipl. inž. Gordana Paprić iz Kerestinca. Danas voćar ne treba sadnicu ranjenu od tuče ili zbog ležećih voda slabo razvijena korijenova sustava.

"Energiju moramo štedjeti na nelogičnoj papirologiji za standardni materijal (žute etikte), a trošiti je za razvijanje vlastite proizvodnje (matičnjaka) certificiranog virus free materijala i otkup licenci novih sorti od vlasnika patenata, koji stoje oko jedan E po sadnici", upozorava dipl. inž. Zvonimir Car iz Agro-Cara Novaki Bistranski.


Tagovi

Rasadnik Kerestinec Nikola Velicki Kontinuitet rada Tržište Osječki institut Knip sadnice Kemijski sastav tla Konkurencija Skladišna sposobnost Organoleptika Reprodukcijski materijal Plemke Tehnologija Ulaganja Izvoz Izvornost Frane Ivkovi


Autor

Rajko Polić

Više [+]

Novinar HND-a od 1973. Studirao filozofiju u Zagrebu, poljoprivredu u Križevcima, profesionalni novinar - reporter u Večernjem listu 30 godina, sudjelovao u pokretanju prvog specijaliziranog priloga Vrt

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB