• Rakija dunjevača
  • 18.11.2019. 13:30
  • Osječko-baranjska, Kneževi Vinogradi

Rakija od dunja Davorina Škofleka, nositelja znaka Hrvatska kvaliteta

Ta je rakija cijenjena ne samo što je nema, već i što je proizvodnja jako teška. Dunja dolazi kasno, ima mali postotak šećera pa se mora dodati određena količina. Sam proces ukomljavanja mora proći pod određenom temperaturom pa prostoriju grijemo, kaže Davorin Škoflek.

Foto: Damir Rukovanjski
  • 613
  • 31
  • 0

U Hrvatskoj gotovo da nema plantažnog uzgoja nego se dunja kao voćka sporadično pojavljuje kod pojedinih voćara. Nešto ih više ima u Mađarskoj i Vojvodini, ali prave rakije od plodova dunje je teško pronaći. Kažu da se često cijena za litru kreće i do 300 kuna. Zašto je to tako, pitali smo Davorina Škofleka koji u Kneževim Vinogradima vodi udruženje proizvođača rakija iz voća, odnosno njih nekoliko udruženih u zadrugu. Zatekli smo ga u njegovoj, Kneževoj kušaonici, u trenutku pečenja rakije.

"Najznačajniji nam je proizvod rakija od dunje koju je jako teško dobiti. Imamo dobrog dobavljača iz Vrbove kod Nove Gradiške koji je jedan od rijetkih koji ima plantažu. K tome, mislim da smo mi jedini proizvođači rakije od same dunje. Svi rade na neke druge načine, miješaju", kaže Davorin.

Sirovina skupa, proizvodnja zahtjevna 

Ta je rakija, dodaje, cijenjena ne samo zato što je nema, već i što je proizvodnja jako teška. "Dunja dolazi kasno, ima mali postotak šećera pa se mora dodati određena količina. Sam proces ukomljavanja mora proći pod određenom temperaturom pa prostoriju grijemo. Izuzetno je gusta i mora se stalno miješati da ne zagori. Prvo pečenje, pa drugo pečenje malo lakše. Zato ju je i teško proizvesti. Naša rakija u pakiranju od sedam decilitara ima cijenu od 130 kuna", ističe Davorin i zaključuje da je najveći problem što je sirovina skupa, kao i sam proces proizvodnje.

Davorin Škoflek 

Udruga je osnovana od strane malih proizvođača voća. Bave se proizvodnjom rakije na tradicionalan način jer i nemaju sredstava za ulaganja u nove tehnologije, a i želja im je imati rakije tako proizvedene, ali uz sve moguće zaštite te poštivanje pravila. Marelica, kruška, šljiva, jabuka i dunja su sirovine za rakiju, a likere proizvode od oraha, višnje i kajsije.

"Radimo na tri osnovna elementa. Prvo je zdravo voće, drugo higijena posuđa i proizvodnje, a treće je vrijeme. Što to znači? Prvo, voće mora biti zdravo i ne smije dugo ležati u voćnjaku. Drugo je da radimo sve u bakrenim kazanima, a rakiju čuvamo u inoxu i staklu. Kada kažemo vrijeme, mislimo na vrijeme koje je potrebno za sazrijevanje rakije i koje mora odležati da bi došlo do svoje kvalitete.

Nositelj oznake Hrvatska kvaliteta 

Mi smo najnagrađivaniji proizvođač rakije na tradicionalni način, a nositelji smo i oznake Hrvatska kvaliteta. Od nagrada smo u Hrvatskoj pokupili sve što se može, a nagrađivani smo i na sajmu u Novom Sadu što je jako značajno jer su oni poznati kao odlični proizvođači rakije", kaže Škoflek ističući i da su im limitirane količine jer su mali tradicionalni proizvođači.

Osim dunje, tražene su i rakije od ostalog voće njihovih članova i kooperanata iz okolice.

"Imamo sreću da smo prepoznati kao proizvođači i uspijemo sve prodati. Prodajemo u nekoliko ugostiteljskih objekata koji su dobri kupci, a radimo i relativno male količine pa nemamo problema s viškom. Osim toga imamo i spremište gdje bi ostalo ono malo neprodane rakije i zovemo ju bankom rakije. No, to se još nije dogodilo pa je banka prazna. Imamo mogućnost edukacijskih posjeta. Ljudi dolaze iz cijele Hrvatske na predavanja, a u kušaonici i prisustvuju pečenju rakije. Jedini imamo kvalificiranog stručnjaka, educiranog za proizvodnju rakije. To je Vedran Škoflek", ponosan je naš sugovornik.

Ističe da što se tiče šljiva, prema njihovu iskustvu je najbolja rakija od srpskih sorti te valpovačke bistrice. Kod njih je postotak šećera najveći.

"No, osnovna stvar je da bude kvalitetno, a i da ga otkoštimo. U komu bude od 14 do 17 dana i sve su naše rakije prepečenice. Ide prvo pečenje, a onda kada se skupi dovoljna količina, ponovno se prepeče", kaže Davorin Škoflek pokazujući nam i prostorije u Kneževoj kušaonici gdje primaju goste na edukacijska predavanja i kušanje. Ušli smo i u podrum, gdje bi trebale biti zalihe, odnosno banka rakija od onoga što ostane, ali podrum je gotovo prazan jer se ipak sve količine uglavnom prodaju osim onih koje namjerno ostave u svojevrsnoj arhivi.

Ta podrumska prostorija s trezorima, do koje vode uski hodnici doista djeluje impozantno i odlično se uklapa sam taj prostor kušaonice – tvrđave. Kušaonicom dominira veliki okrugli stol od stare slavonske hrastovine, oko kojega su poslagane isto tako masivne stolice.


Povezana biljna vrsta

Dunja

Dunja

Sinonim: - | Engleski naziv: Quince | Latinski naziv: Cydonia oblonga Mill.

Dunja kasno cvate (kra­jem travnja ili početkom svibnja) i zato vrlo rijetko strada od kasnih proljetnih mrazeva, pa gotovo svake godine obilno i redovito rađa (što nije slučaj s... Pročitaj više »

Tagovi

Kneževi Vinogradi Škoflek Dunja Rakija


Autor

Damir Rukovanjski

Diplomirani agronom - dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000 do 2008. Urednik EU agro info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji honorarni suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine, i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi