Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Trešnje u Zagori
  • 29.06.2022. 13:30
  • Splitsko-dalmatinska, Ogorje, Muć

Propada rekordan urod trešanja, zbog uvoza i manjka radne snage stabla se sustavno sijeku?

Voćarstvo je odavno na koljenima zbog nekontroliranog uvoza. Vi u trgovačkim centrima po iznimno visokim cijenama kupujete trešnje iz Srbije, Grčke, Španjolske, dok svoj vlastiti proizvod ne možete prodati ni po upola manjim cijenama, ogorčen je Mate Rađa.

Foto: Mladen Nejašmić
  • 969
  • 311
  • 0

Ovogodišnja berba kasnih sorti trešanja na području Splitsko-dalmatinske županije ulazi u svoju završnu fazu. I tamo gdje dosad nisu "rađale", na nadmorskim visinama iznad 400 i više metara, ove godine su se opoštenule. Međutim, rekordni urod u Dalmatinskoj Zagori kakav se ne pamti u zadnjih desetak godina uglavnom je osuđen na propadanje jer osim tržnica i prodaje na kućnom pragu, drugih načina za distribuciju već odavno nema.

Stabla poznate tugarke malo tko više i bere, a alternativni način širenja prodaje i pronalaska novog tržišta i plasmana tog slatkog crvenog ploda, stavljanjem ključa u zadružne brave, nitko ne spominje. Nažalost, to je rezultiralo da se upravo u Tugarima, mjestu u omiškom zaleđu od kuda potječe naša najpoznatija trešnja rodnica, sijeku stabla jer kako kažu, to im jedino preostaje.

Dok je prije dvije godine kasni mraz prepolovio urod i time podigao njenu cijenu na tržnicama na 38 kuna u početku, do nekih 25 kuna tijekom glavne sezone, ove se na splitskim tržnicama kretala od 20 do 10 kuna u samoj špici. Znači nakupci od proizvođača po veleprodajnoj cijeni, ovisno o kvaliteti, kilogram plaćaju maksimalno pet kuna. Sve su to razlozi što u zadnje dvije godine tamošnji proizvođači jednostavno odustaju ne samo od širenja nasada nego i od berbe. Tome u prilog govore podaci kako se prije dvije godine ova proizvodnja odvijala na 680 hektara dok je prije šest ta brojka bila skoro 400 hektara viša.

Potkopava se rad domaćih voćara 

Mate Rađa jedan je od većih proizvođača trešanja iz Ogorja u općini Muć. Ima, otkriva, dvjestotinjak raznih vrsta trešanja od ranih do kasnih sorti čija je berba upravo u tijeku. Ne pamti bolji urod. Godina je bila iznimno dobra iako je malo falilo kiše jer je od cvjetanja do branja uopće nije bilo, a što je uzrokovalo manji slador u plodu.

Mate Rađa ima dvjestotinjak trešanja i ne pamti rodniju godinu

No, kaže, osim kiše falilo je i svega drugoga. Berače nisu mogli "ni svijećom naći", pa su u pogon stavili sve obiteljske kapacitete. I unatoč tome mnoga stabla su ostala neobrana. Drugi problem je cijena. Ne bi, dodaje, okrivljavao toliko dobar urod koji sa sobom nosi i pad cijene, koliko uvoz.

"On je jedina rak rana hrvatskog gospodarstva općenito. Voćarstvo je kod nas odavno na koljenima sve zbog nekontroliranog uvoza. Vi u trgovačkim centrima po iznimno visokim cijenama kupujete trešnje iz Srbije, Grčke, Španjolske, dok svoj vlastiti proizvod ne možete prodati ni po upola manjim cijenama", upozorava naglašavajući da sve dok tamo netko ne odluči da se potrebni kapaciteti najprije popune domaćim proizvodom, a tek onda ovisno o potražnji, dozvolimo uvoz iz drugih zemalja, nema drugog načina oporavka voćarstva. 

"Jednostavno se potkopava rad domaćih voćara", tvrdi Rađa ipak vjerujući da bi velika potražnja u Njemačkoj i skandinavskim zemljama, ovo voće u kojem je Hrvatska u normalnim sezonama samodostatna, u budućnosti na tržištu mogla osigurati visoku cijenu.

Procjenjuje se da se u Hrvatskoj prosječno konzumira između dva do tri kilograma trešanja po glavi stanovnika, dok je prosjek u razvijenijim europskim zemljama i Turskoj, kao velikom proizvođaču, oko osam kilograma.

Upravo ogromna potražnja, visoka cijena u nekim normalnim okolnostima i zaštita domaće proizvodnje, mogao bi, smatra, biti jedan od pokretača voćarstva u našoj zemlji.

"Uvjeren sam kako bi se na razini države i nove poljoprivredne paradigme, snažnijeg pozicioniranja poljoprivrede u ukupnom gospodastvu, potaknula dodatna proizvodnja, a siguran sam da ni s plasmanom ne bi bio problem. Ovako ulažemo u neizvjesnu budućnost. Imamo volju, robu, dok paralelno nemamo cijenu ni plasman", naglašava navodeći da, ukoliko ćemo se bazirati da robu prodajemo na pragu obiteljskih domova, teško ćemo moći širiti svoje nasade.

Uvozimo radnike, a zavodi puni nezaposlenih 

Možda je, dodaje, jedina alternativa da umjesto prodaje plodova, trešnje koristimo za džemove, marmelade, likere i kao smrznuto voće za kolače. "To nam je za sada jedini spas da ne završe na podu ili na 'đubrivu'. Drugih načina za spas nažalost nemamo", ogorčen je. 

Veliki je problem pronaći berače

Posebna priča je, kaže, radna snaga. Imamo primjera da se ljudima nudi iznimno velika plaća za berbu i nitko se ne javlja. "To je žalosno. Jednostavno nitko neće raditi. U što smo se to pretvorili da uvozimo radnu snagu, a na Zavodima za zapošljavanje imamo na tisuće nezaposlenih?", pita voćar dodajući da se moramo okrenuti sebi jer nitko za nas na globalnoj razini neće ni prst pomaknuti. Kada to shvatimo, svi ćemo živjeti mnogo bolje, vjeruje Mate Rađa.  


Fotoprilog


Tagovi

Mate Rađa Trešnje Berba Rekordan urod Cijena Problem plasmana


Autor

Mladen Nejašmić

Više [+]

Novinar mnogih domaćih tiskovina i internetskih portala. Obrađuje razne teme ruralnog dijela života Dalmacije - kako priobalja tako i Zagore.