• Gnojidba
  • 22.01.2013.

Proljetna gnojidba voćnjaka i maslinika

Vrlo je važno izvršiti pravilnu gnojidbu voćnjaka i maslinika kao dugogodišnjih nasada kako bi se povećao urod i kvaliteta plodova

Foto: RGBStock
  • 17.534
  • 690
  • 0

Voćkama i maslinama kao dugogodišnjim trajnim nasadima neophodan je čitav niz mineralnih biljnih hranjiva za njihov rast i razvoj od kojih neka u većim količinama koje nazivamo makrohranjiva, a neka u vrlo malim količi-nama - odnosno mikrohranjiva.

U makrohranjiva spadaju dušik (N), fosfor (P) , kalij (K) , magnezij (MgO) , kalcij (Ca) i sumpor (S), a u mikrohranjiva željezo (Fe), bor (B), cink (Zn), bakar (Cu), molibden (Mo) i kobalt (Co).

Potreban ugljik, vodik i kisik biljke dobivaju iz zraka i vode. Svako biljno hranjivo ima svoju specifičnu ulogu u životnom procesu voćaka i maslina i ne može biti zamijenjeno drugim.

Biljna hranjiva dodajemo putem mineralnih gnojiva. Tijekom jeseni unose se NPK ili PK gnojiva radi opskrbe fosforom i kalijem kako bi navedena hranjiva tijekom jesenskih i zimskih mjeseci postala dostupna korijenu.

Ukoliko nisu dodana PK ili NPK gnojiva u jesen onda se to obavezno obavlja od siječnja do kraja ožujka. Ukoliko je na raspolaganju sustav za navodnjavanje to se može učiniti i kasnije u travnju.
U rodnim voćnjacima i maslinicima gnojiva se primjenjuju po cijeloj površini nasada. Iznimno, u nasadima rijetkog sklopa ili gdje se radi o pojedinačnim stablima, dodaju se u zonu oko stabala, nešto širu od krošnje.

U prosjeku za osnovnu gnojidbu voćnjaka i maslinika po hektaru (kg na 1000 m2 ili g po m2 ) dodajemo:

350 - 400 kg/ha (30-40 kg/1000 m2 ili 30-40 g/m2) PK 20-30
ili 400 - 500 kg/ha (40-50 kg/1000 m2 ili 40-50 g/m2) NPK 5-15-30 ili NPK 7-20-30
ili 600 - 700 kg/ha (60-70 kg/1000 m2 ili 60-70 g/m2) NPK (SO3) 7-14-21 (24).

Prve godine uzgoja, u osnovnoj gnojidbi voćaka i maslina s gustim sklopom, gnoji se po stablu s 0,15 - 0,30 kg s jednim od kompleksnih gnojiva PK 20-30, NPK 7-20-30, NPK 5-15-30 ili NPK (SO3) 7-14-21 (24). Za voć-njak rjeđeg sklopa po jednoj voćki dodaje se 100 - 150 grama

U drugoj godini uzgoja gnojidba se obavlja u isto vrijeme i s istim vrstama gnojiva, s tim da se količina poveća za 50 %.

Čim temperature tla dostignu 5 °C, obavlja se prihrana dušičnim gnojivima UREOM ili KAN-om.
Za trajne nasade preporuča se 100 - 120 kg dušika na hektar s tim da prvi obrok ne prelazi 80 kg dušika po hektaru. Ukoliko se gnoji UREOM u prvom obroku dodaje se 150 - 160 kg/ha (15-16 kg/1000 m2 ili 15 - 16 g/m2), a nakon 3 tjedna još 100 kg/ha (10 kg/1000 m2 ili 10 g/m2) UREE.
Ako se dušik dodaje putem KAN- a, njegove količine iznose 380 - 400 kg/ha (38-40 kg/1000 m2 ili 38-40 g/m2), s tim da se podijeli na dva obroka 300 kg/ha (30 kg/1000 m2 ili 30 g/m2), + 100 kg/ha (10 kg/1000 m2 ili 10 g/m2) u razmaku 3 - 4 tjedna.

Poznato je da dobra opskrbljenost voćaka i maslina dušikom jamči opstanak većine zametnutih plodova i njihovo smanjeno opadanje.

Folijarna opskrba (prihrana putom lista) hranjivima vrlo je učinkovito oruđe u rješavanju nedostatka hranjiva osobito kada je njihovo pritjecanje iz tla otežano ili ih plod ne može primati putem peteljke.

Jedan od vrlo praktičnog načina dodavanja dušika plodu je višekratna primjena putem 1 % koncentracije UREE ili UAN- a (1 kg UREE/100 litara vode ili 1 litra UAN-a/100 litara vode) u voćnjacima te 3-5 % koncentracije (3-5 kg UREE/100 litara vode ili 3-5 litara UAN-a/100 litara vode) u maslinicima.

Osim otopinama UREE i UAN- a, dušik se dodaje primjenom tekućih mineralnih gnojiva Fertina kao što su Fertina V, Fertina B , Fertina Ca, Fertina Fe, Fertina Zn.

Fertina V namijenjena je prihranjivanju voćaka i maslina. U svom sastavu sadrži 4 % dušika, 7 % fosfora, 9 % kalija, 0,5 % bora te bakar, željezo , mangan i cink u helatnom obliku. Hranjiva iz Fertine V utječu na povećanje topive suhe tvari i kiselina (mandarinka), kao i povećanje šećera (voće) te ulja u plodovima (maslina). Isto tako Fertina V doprinosi kakvoći i veličini ploda. Kako bi se očuvao plod te postigao pravovaljanu veličinu, neophod-no je tijekom intenzivnog rasta prskati s 2 % Fertinom V, svakih 10 - 14 dana.

Prskanje kalcijem odnosno Fertinom Ca omogućuje se čvrsta struktura mesa što se odražava pozitivno na skladištenje i čuvanje kao i usporavanje starenja te jačanje otpornosti na štetne oksidacijske procese fenolnih spojeva. Time se suzbijaju neparazitske fiziološke bolesti ploda na stablu i u skladištu poput gorkih i lenticelarnih pje-ga, staklavosti te propadanja voća.

Na crvenicama nedostatak kalcija utječe na slabu oplodnju te pojavu takozvanog majmunskog oka na plodu masline. Stoga je obvezno prskanje Fertinom Ca u 2 % koncentraciji barem 4-8 puta tijekom vegetacije i rasta ploda. Fertina Ca predstavlja tekuće kalcijevo gnojivo s 12 % kalcija i 8 % dušika, a lako se usvaja u list i plod dok je zelen.

Za voćare i maslinare od osnovne su važnost prskanja prije cvatnje s mikrohranjivom borom putem Fertine B u koncentraciji 1 % (1 litra Fertine B/100 litara vode). Fertina B sadrži 4 % bora i 3 % dušika. Njenom primjenom opskrbljuju se kulture s borom koji omogućuje pospješivanje oplodnje i zametanje većeg broja plodova kojim se osigurava veći prinos. Na karbonatnim tlima vrlo čest problem je kloroza odnosno pojava žućenja lišća, kao rezultat čvrstog vezanja mikrohranjiva bora, željeza, cinka i mangana u tlu. Njihovo dodavanje obavlja se prskanjem otopinama željeza putem Fertine Fe, otopinama cinka putem Fertine Zn te borom kao što je već spomenuto- Fertinom B. Fertina Fe sadrži 6 % željeza, a Fertina Zn sadrži 5 % cinka. Primjenjuju se zasebno u 0,1 % koncentraciji (100 ml Fertine Fe ili Fertine Zn/100 litara vode). Posebno je značajno što Fertina Fe i Fertina Zn sadrže hranjiva u helatnom obliku pa su vrlo pristupačna i lako usvojiva od strane biljke. Bitno je napomenuti da se Fertina V, Fertina B, i Fertina G vrlo uspješno miješaju s većinom zaštitnih sredstava osim bakrenih.

Prskanje Fertinama, najbolje je obaviti u jutarnjim satima ili u predvečerje. Pravovremenom i pravilnom primjenom i krutih i tekućih gnojiva lako i uspješno dodajemo hranjiva u onom trenutku kada to biljka traži. Na taj način pospješuje se sveopća kondicija višegodišnje kulture, potpun izražaj genetskog po-tencijala te visok prinos sa zdravim i kvalitetnim plodovima.

Foto: RGBStock


Tagovi

Gnojidba Maslinik Voćnjak Čvrst plod Makrohranjiva Mikrohranjiva Dušik Prskanje

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi