Proizvođače maslinovog ulja guši uvoz

Na otoku Hvaru je čak 155.000 stabala maslina, no težaci imaju još dosta posla jer ih je u šumi i makiji ostalo oko 40.000 neobrađenih. Prošlogodišnja suša učinila je svoje, pa je prinos plodova bio gotovo upola manji. Ipak, situaciju je spasio odličan postotak ulja, ponegdje i veći od 20 posto, tako da od senzacionalističkih napisa kako će se litra ekstra djevičanskog maslinova ulja ove zime prodavati i po 100 kuna očito neće biti ništa.

− Prinos je općenito bio lošiji, no meni je lanjska berba bila ponajbolja, izjednačila se s onom iz 2009. godine, tako da smo na nešto manje od 400 rodnih stabala ubrali 15 tona maslina. Plodove sam svaki dan, neposredno nakon branja, prerađivao u suvremenoj uljari i prosječnim randmanom od 13,5 posto dobio 2100 litara ekstra djevičanskog ulja. Prema tome, cijenu ulja neću povećavati, prodajem ga za 10 eura kao i prije, a tako će, kako sam čuo, postupiti i veći broj mojih kolega − rekao nam je Ivo Lučić, skladatelj, jedan od najpoznatijih maslinara s otoka ulja, lavande i vina, koji obrađuje još 300 mladih maslina.

Dakle, njegova su stabla dobro rodila, na nekima je bilo i do 150 kilograma plodova, a proizveo je šest sorti ulja − od oblice, levantinke, dužice, drobnice, lećina i itrane, što je možda i najbolje, jer ga on pije kao lijek.

Također se može pohvaliti da u svojem masliniku ima 40 sorti maslina, od kojih poznaje samo polovinu, dok 200 stabala održava kao ekološki maslinik. Naravno, tu je puno posla, pa on i supruga Bosiljka dobar dio godine provode u Poljicima, odakle i dobivaju svoje žutozeleno zlato.

− Žalostan sam što se i dalje u našu zemlju uvozi nekvalitetno maslinovo ulje za tri-četiri eura po litri. Drugo, propisi koji se donose približavanjem Europskoj uniji za maslinare su sve nepovoljniji. Imam osjećaj da se stalno ide u smjeru smanjivanja državnih potpora. Jedno vrijeme potpore su se dobivale po stablu, zatim po kilogramu prerađenih plodova, a sada po hektaru poljoprivredne površine. Najmanja površina koja se potiče jest 2500 četvornih metara, ali zar nije čudno da se pri tome ne mogu zbrajati površine manje od 500 kvadrata - rezignirano će Lučić.

I zaista, otočani su na škojima masline uvijek sadili na rubnim dijelovima polja, tj. na malim parcelama. Težaci znaju da se na jednom hektaru može zasaditi i do 200 stabala, tj. imati prinos od 6000 kilograma maslina godišnje.

Prema nekadašnjim propisima, maslinari su dobivali potporu od jednu kunu na kilogram, a novim zakonom predviđena je potpora od samo 2055 kuna po hektaru.

U otežanim uvjetima gospodarenja, što otočne prilike u naravi i jesu, taj se iznos uvećava za 800 kuna po hektaru površine, što znači da se potpore na posljetku kontinuirano smanjuju.

Ipak, nešto su povoljniji uvjeti u ekološkoj proizvodnji, jer težaci u startu dobivaju 2894 kune po hektaru, ali u konačnici postižu višu cijenu takvog ulja na tržištu.

Autor: MIRKO CRNČEVIĆ