Proizveli ulje od masline stare 2.240 godina i darovali ga princu Charlesu

Crnogorski maslinari iz Bara dolaze sutra, u petak 4. svibnja, u Zadar na jubilarne 20. Međunarodne dane masline s uljima od najstarijih maslina na jadranskoj obali i priobalju. Jedan među njima, Vebija Abazović ima stablo staro 2.056 godina.

"To je ponos mog imanja. U boljim godinama od te masline dobijemo i po 50 litara ulja", kaže Vebija koji ukupno uzgaja 600 maslina, ima uljaru, a uz to je uspješan voćar i povrćar. Proizvodi, kaže, sve vrste povrća.

Starija od njegove masline je samo ona u Mirovici za koju su stručnjaci utvrdili da je navršila 2.240 godina. Po nekima to je možda i najstarija maslina na svijetu, a nalazi se pod zaštitom države Crne Gore. "Na području Bara i Ulcinja 50 stabala je starije od 500 godina", kaže Ćazim Alković, agilni predsjednik Društva maslinara Bar.

To društvo, na čelu s Alkovićem je i pokrenulo projekt utvrđivanja starosti crnogorskih maslina. Vrlo zahtjevan projekt proveli su u suradnji sa INIDO (Ujedinjeni narodi industrijski razvoj) te u partnertsvu UNDPI-a i Ministarstvom ekonomije Crne Gore.

Postupak utvrđivanja starosti

Najprije je, kaže Alković, valjalo evidentirati stara stabla, izmjeriti obujam i promjer, fotografirati svako stablo i o svemu sačiniti zapisnik. Komisija Društva maslinara Bar je potom cijelu dokumentaciju poslala na Šumarski fakultet Sveučilišta u Istanbulu čiji su eksperti, nakon detaljne analize, odlučili da se nastavak istraživanja izvrši na 25 stabala u Baru i 25 u Ulcinju. Dva eksperta iz Istanbula, ekspert sa Univerziteta Donja Gorica iz Podgorice zajedno sa predstavnicima Društva maslinara Bar i Ulcinj su sa 50 stabala maslina uzeli uzorke metodom bušenja šupljim borerom čija je dužina bila 40 i 50 centimatara, a promjer 10 centimetara.

Sadržaj šupljine borera sa kojeg će se kasnije brojati godovi je smještan u odgovrajuće plastične cjevčice. Cjevčice su numerirane kako bi se osigrala sljedivost do svakog stabla pojedinačno. Uzorci sa zabilješkama su odnoseni u "Istanbul University Wood Anatomy and Tree Ring Research Laboratory“. Svi uzorci, pojedinačno su stavljeni u drvene držače gdje su slijepljeni, što je kasnije omogućilo brojanje godova.

Metoda eksperata iz Istanbula

Za utvrđivanje starosti stabala maslina korištene su dvije metode:

1. Procjena broja nestalih prstenova stabla u jezgru (N) uz korištenje sljedeće jednadžbe: N = (R – L)/G gdje je G prosječna debljina svakog prstena u uzorku; L je dužina uzorka koji se može čitati, a R je radijus stabla na visini ekstrakcije. Ukupna starost se procenjuje dodavanjem N broju vidljivih prstena u uzorku.
2. Metoda sastoji se od predviđanja broja prstenova stabla (npr. godina) za maksimalnu širinu maslinovog stabla korištenjem funkcije koja se odnosi na broj prstenova i kumulativnu širinu za svaki od primjera, uz korištenje jednostavne linearne regresije, pojašnjava Alković.

Eksperti iz "Istanbul University Wood Anatomy and Tree Ring Research Laboratory” su na kraju istraživanja izradili konačan Izvještaj utvrđivanja starosti 50 stabala maslina sa područja Bara i Ulcinja. Prema tom izvješću 16 istraživanih stabala staro manje od 500 godina, 26 istraživanih stabala staro između 500 i 1.000 godina, 6 stabala između 1.000 i 2.000 godina i 2 stabla su starija od 2.000 godina.

Za svako staro stablo masline je izrađen je certifikat koji sadrži njegovu procjenjenu starost, informaciju o vlasništvu i lokaciju sa geografskim koordinatama.

Najstarije stablo masline, na osnovu srednjih vrijednosti dobijenih od spomenutim metodama je stablo Stare masline u Baru na lokalitetu Mirovica, i iznosi 2.240 godina. Druga po starosti je maslina Ćazima Alkovića koja je prije dvije godine, kad je istraživanje završeno napunila 2.065 godina.

Certificiranje, promidžba i brendiranje ulja

No, kaže Alković, utvrđivanje starosti maslina bio je samo preduvjet za sljedeći korak, a to je brendiranje maslinovog ulja proizvedenog od starih stabala maslina. Najprije su uz svako certificirano stablo postavili informativne table koje sadrže podatke o starosti stabla, vlasništvu i lokaciji sa kratkim opisom. Izrađena je i web prezentacija s označenim lokacijama svih starih stabala gdje se, uz sve zanimljivosti, mogu vidjeti i maslinarske ture za pješačenje koje povezuju više starih stabala i kulturno-povijesnih spomenika

Osim toga, plodovi sa stabala za koja je utvrđivana starost su ubrani i prerađeni pod nadzorom zajedničke komisije koja je pratila i evidentirala sve faze u proizvodnji ulja. Kontroliranom berbom Stare masline (2.240 godina) ubrano je, primjerice, 120 kilograma maslina od čega je dobijeno 11 litara vrhunskog ekstra djevičanskog maslinovog ulja maslinovog ulja. Nakon berbe u roku od dva sata izvršena je prerada maslina i dobijeno vrhunsko ulje koje je odmah pohranjeno u odgovarajuće inox posude.

Ulje za princa Charlesa

Kako bi se maslinovo ulje izdvojilo od uobičajene komercijalne prodaja za pakiranje se koriste posebno stilizirane staklene boce na koje se lijepi luksuzna etiketa gdje je svaka boca numerirana. Etikete su, dodaje Alković, dizajnirane tako da za ulja koja su proizvedena od plodova sa stabala starijih od 2000 godina kao zlatna edicija, a za ulja sa stabala starijih od 1000 godina srebrna edicija. Svaka boca je smještena u posebnoj drvenoj kutiji, a kutije su izrađene od suhog maslinovog drveta.

"Već smo predstavili ekstradjevičansko ulje dobiveno od Stare masline u bocama od 0,25 litara, kojih je svega 13 u seriji. Riječ je o promotivnoj seriji, koja nije u prodaji", kaže Ćazim Alković.

On dodaje da se ovako luksuzna pakiranja vrhunskog kvalitetnog ekstra djevičanskog maslinovog mogu po izuzetno visokim cijenama prodavati na posebnim aukcijama i u direktnoj prodaji eksluzivnim restoranima i hotelima. "Jedna od boca vrhunskog maslinovog ulja iz zlatne edicije je poklonjena princu Charlesu tijekom njegove posjete Crnoj Gori. Upravo ovaj dar i prinčevo zanimanje za crnogorsko maslinovo ulje je dodana vrijednost i još jedna lijepa priča koja će podstaći njegovu prodaju po izuzetno visokim cijenama", zaključuje Alković.

Mudro, nema što, a od cijele ove priče mogli bi i naši maslinari i maslinarski stručnjaci nešto naučiti. Za početak istražiti stvarnu starost maslina, primjerice, u Lunu na Ugljanu i drugim lokalitetima, a potom provesti i sve druge korake do brendiranja ulja kako bi se i na taj način potaknuo razvoj hrvatskog maslinarstva i bolje valorizali potencijali koje su nam u nasljedstvo ostavili naši daleki preci. E, pa, kako bi rekao Goran Bare - vrijeme je da se krene!