• Voćarstvo
  • 12.10.2019. 16:30

Priprema zemljišta za podizanje nasada voća

Kada je zemljište zakorovljeno višegodišnjim korovskim biljkama - koristiti totalne herbicide.

Foto: Gordana Nastić
  • 1.223
  • 168
  • 0

Priprema zemljišta za podizanje nasada voća radi se s ciljem stvaranja povoljnih uvjeta za prijem, porast, razvoj i plodonošenje stabla u dužem vremenskom periodu.

Uređenje zemljišta za podizanje nasada obavezno mora obuhvatiti regulacijske radove, agromelioraciju zemljišta, rigolanje i podrivanje, površinsku pripremu zemljišta za uzgoj i organizaciju zemljišnog teritorija.

Krčenje višegodišnjih drvenastih biljaka

Suzana Jerkić, stručnjakinja za voćarstvo, ističe da regulacijski radovi podrazumijevaju krčenje višegodišnjih drvenastih biljaka, uništavanje korova, ravnanje terena, terasiranje nagnutih terena i odvodnjavanje. Krčenje se obavlja na parcelama na kojima su prethodno bile zastupljene višegodišnje drvenaste biljke. Ono se može obaviti traktorima sa sajlom, buldožerima i bagerima, tako da se pri tom pažljivo sakupe, uklone i spale krupnije žile i grane prethodne višegodišnje kulture, kako bi se spriječila pojava gljivica truležnica - Agrobacterium tumefaciens, kao i parazitnih nematoda - Pratylenchus penetrans.

"Ako se to ne učini, patogeni se mogu prenijeti na korijenje mladih voćaka i dovesti do sušenja stabla. Nakon krčenja ne treba odmah obaviti sadnju voća. Naredne 3-4 godine uzgajati okopavine, žitarice ili biljke za zelenu gnojidbu. Na parceli na kojoj se planira podizanje nasada obavezno se mora uništiti korov jer oni nanose velike štete voću oduzimajući im vodu i trošeći hranjive tvari, a neki su i domaćini virusa. Kada je zemljište zakorovljeno višegodišnjim korovskim biljkama kao što su pirevina, zubača, palamida, ostriga... neophodno je koristiti totalne herbicide. Ukoliko je zemljište zakorovljeno jednogodišnjim korovima, onda površinu treba tretirati kontaktnim herbicidima," priča Jerkić.

Ona podsjeća voćare da je na površinama koje su predviđene za podizanje nasada potrebno obaviti nivelaciju terena. Ako je nagib terena od 5 do 10 stupnjeva, sadnice treba saditi po konturama ili po izohipsama, dok tereni s nagibom većim od 10 stupnjeva zahtijevaju izradu terasa.

Voće ne podnosi zemljište na kojem voda leži poslije obilnih padalina. Zato je za odvodnjavanje zemljišta najbolje postaviti podzemnu horizontalnu drenažu. Nju čine perforirane cijevi izrađene od plastelina ili pečene gline koje sakupljaju suvišnu vodu i odvode je van nasada. Cijevi se postavljaju na dubini od 80 do 120 cm, a oko njih se omotava materijal sa svojstvima filtera radi sprječavanja zagušenja cijevi od čestica zemlje. Kritična drenaža koja podrazumijeva izradu podzemnih kanala na dubini od 50 do 60 cm, koji imaju ulogu drenažnih cijevi je manje efikasna jer njeni efekti obično traju do tri godine. Izvođenje ove drenaže nakon sađenja se ne preporučuje.

Regulacijski radovi: krčenje višegodišnjih drvenastih biljaka, uništavanje korova, ravnanje terena, terasiranje nagnutih terena i odvodnjavanje

Agromelioracija zemljišta

Stručnjaci poručuju voćarima da su za uzgoj voća pogodna zemljišta koja sadrže najmanje 3% humusa, 7 do 10 mg lako pristupačnog fosfora i 20-30 mg lako pristupačnog kalija u 100 grama zračno suhe zemlje. Većina voćnih vrsta dobro uspijeva na zemljištima gdje je pH vrijednost od 5,5 do 6,5. Zato je neophodno da se odradi agrokemijska analiza zemljišta kako bi se utvrdilo koja količina hraniva je zastupljena u zemljištu i koju količinu hraniva treba unijeti u zemljište kako bi se stvorili optimalni uvjeti za rast i razvoj voćne vrste.

"Agromelioracija zemljišta se sastoji od humizacije, fosfatizacije, kalizacije i kalcizacije. Humizacija predstavlja unošenje organskih gnojiva u zemljište čime se nadoknađuje deficit humusa u zemljištu. Gnojidba se obavlja obično zagorjelim stajnjakom ovčjim ili goveđim i to u količini od oko 30 do 50 t/ha. Stajnjak treba rasturiti po cijeloj površini neposredno prije rigolanja. U nedostatku stajnjaka može se upotrijebiti kompost, treset i glistinac. Humizacija se može obaviti zelenom gnojidbom. U tom slučaju se sije sjeme lupine, stočnog graška, kokotca, grahorice, soje ili uljane repice na parceli prije podizanja nasada ili u međurednim prostorima u prvim godinama njege mladog nasada. Zelena masa se zaorava najčešće u fenofazi cvjetanja ovih biljaka," podvlači Jerkić.

Prema njenim riječima fosfatizacija i kalizacija podrazumijeva unošenje fosfornih odnosno kalijevih gnojiva u zemljište i stvaranje zaliha tih biogenih makroelemenata.

Kalcizacija predstavlja unošenje spojeva kalcija kada su u pitanju kisela zemljišta. Ako je pH vrijednost ispod pet, neophodno je unošenje spojeva kalcija u zemljište da bi se smanjila njegova kiselost. Za kalcizaciju se koristi mljeveni krečnjak, dolomit, laporad, negašeno ili gašeno vapno ili saturacijski mulj. Ukoliko je pH vrijednost zemljišta 5,0 do 5,5, kalcizacija se ne obnavlja, već se u zemljište tijekom nekoliko godina unosi fiziološki alkalno gnojivo kao što je KAN.

Većina voćnih vrsta dobro uspijeva na zemljištima gdje je pH vrijednost od 5,5 do 6,5

Rigolanje i podrivanje zemljišta

Ona dodaje da je rigolanje značajan način pripreme zemljišta kada su u pitanju veći nasadi. Rigolanje je veoma važno primijeniti na težim zemljištima. Dubina rigolanja na lakšim zemljištima se obavlja na dubini od 60 cm, a na težim 70 do 80 cm. Optimalno vrijeme za izvođenje rigolanja je od srpnja do rujna. Umjesto rigolanja, danas se češće obavlja podrivanje zemljišta na dubini od 60 do 70cm, poslije čega se obavlja oranje na dubini od 40 cm.

"Površinska priprema zemljišta za sađenje obuhvaća nekoliko plićih obrada kojim se površinski sloj parcele poslije rigolanja izravnava i usitnjava. Grubo ravnanje se obavlja u dva prohoda unakrsno po dijagonali korištenjem teških drljača, tanjurača, ravnjača. Dok fina priprema zemljišta predstavlja usitnjavanje površinskog sloja zemljišta pomoću kultivatora ili sjetvospremača," kaže Jerkić.

Organizacija zemljišne teritorije obavlja se na većim površinama ako su parcele na kojima se planira podizanje nasada veće od 3 ha. Tada se parcela podijeli putevima. Glavni put je širok šest do osam metara i dijeli zemljišni kompleks na približno dva jednaka dijela. Mrežu puteva upotpunjuju putevi po obodu nasada, čija je širina najmanje šest metara jer treba omogućiti nesmetan transport voća i materijala. Nakon pripreme zemljišta pristupa se kopanju jamica i sadnji.


Tagovi

Priprema zemljišta Podizanje nasada voća Razvoj i plodonošenje stabla Drvenaste biljke Sadnja voća


Autorica

Gordana Nastić

Dugogodišnja novinarka, koja je zanat pekla na tekstovima iz poljoprivrede. U potrazi za novim temama rado obilazi poljoprivredna gospodarstva, ustanove, polja, voćnjake, sajmove.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi