AgroKlub.com

\

Voćarstvo

Dobrodošli na AgroKlub.com!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.com » Voćarstvo » Prinos ovisi o elementu koji je u minimumu

Prinos ovisi o elementu koji je u minimumu

Uzgoj masline

Prinos ovisi o elementu koji je u minimumu

Datum: 09.02.2016. 10:30

Kategorija:

Voćarstvo

Još je davne 1850. godine Leibig utvrdio da prinos ovisi o elementu koji je u minimumu.

Boja i izgled lišća najbolji su pokazatelji cjelokupnog stanja stabla masline. Na lišću se očituju sve teškoće s kojima se stablo bori: bolesti, štetnici, suša, hladnoća, tuča, vjetar. Lišće najbolje iskazuje i stanje ishranjenosti i kondiciju cijelog stabla.

Gnojidbom se izravno utječe na stupanj rodnosti, porast stabla i kondiciju nasada maslina. Za određivanje potreba za gnojidbom tijekom uzgoja preporučuje se redovita analiza o stanju hranjiva u listu masline, na osnovi koje će se odrediti vrste i količine potrebnih hranjiva. Sve ostalo je proizvoljno i orjentacijski.

Uloga biogenih elemenata

Da bi što bolje razumjeli potrebe masline na hranjivima, treba znati koju ulogu u životnom ciklusu maslina imaju pojedini biogeni elementi. Svi potrebni biogeni elementi za rast i rodnost maslina moraju biti u optimalnim dostupnim količinama.

Još davne 1850. godine njemački biolog Justus von Leibig utvrdio je da prinos ovisi o onom elementu koji se nalazi u minimumu. Leibigov zakon minimuma shematski se predstavlja kao bačva s dužicama različite visine pa se činitelji u minimumu predstavljaju najnižom dužicom koja određuje gornju granicu priroda.

Za rast i razvoj masline važni su sljedeći biogeni elementi

  • Dušik stimulira rast stabla, stvara veću rodnu površinu, potiče zametanje plodova.Najveći zahtjevi za dušikom je u fazi cvatnje do okoštavanja sjemenki. Lišće masline treba sadržavati 1,23 - 1,70% N u suhoj tvari.
  • Fosfor igra primarnu ulogu u fotosintezi. Ima značajnu ulogu kod cvatnje, oplodnje plodova, a ubrzava procese zriobe. Sudjeluje u tvorbi i razgradnji bjelančevina. Lišće maslina treba sadržavati 0,13 - 0,19% P2O5 u suhoj tvari.
  • Kalij sudjeluje u tvorbi organskih spojeva - ugljikohidrata, bjelančevina i masti. Ima ulogu kod vodnog bilanca u biljci, a time i povećava otpornost na sušu. Povećava otpornost na bolesti i štetnike, a posebice na paunovo oko. U listu masline treba ga biti 0,98 -1,38% K2O u suhoj tvari.
  • Kalcij je prisutan u pepelu u značajnim količinama. Kontrolira rad pojedinih enzima. Maslina je vrlo osjetljiva na njegov nedostatak. Optimalni sadržaj u suhoj tvari lista je 1,0 - 1,5% CaO.
  • Magnezij je značajan sastojak klorofila. U njegovom nedostatku vegetativna aktivnost se reducira. Listovi poprimaju klorotičnu boju. Optimalna količina magnezija u suhoj tvari lista masline je 0,10 - 0,20% MgO.
  • Bor stimulira razvoj generativnih organa i poboljšava oplodnju. Velika mu je uloga u diobi stanica. Biološka aktivnost vezana je uz metabolizam ugljikohidrata. Optimalna količina bora u suhoj tvari lista je 8 - 12 ppm.
  • Mangan ima značajnu ulogu u procesu fotosinteze. Njegov nedostatak izaziva prestanak rasta mladica i smanjenje prinosa. Njegov manjak vidljiv je naročito na jako karbonatnim tlima.

Vrijeme i način gnojidbe

Najveći dio maslina uzgaja se bez navodnjavanja, te zbog suše maslina ljeti raste vrlo malo. Glavni rast se odvija u proljeće, a značajan porast je i u jesen. U takvim uvjetima najveću količinu dušičnih gnojiva preporuča se dati u proljeće. Samo manji dio dušičnih gnojiva daje s prvim jesenjim kišama kada nakon ljetnog zastoja uzrokovanog sušom počinje intenzivniji rast.

Fosforna i kalijeva gnojiva daju se krajem ljeta i početkom jeseni, obično pred obradu tla da mogu dospjeti u zonu korijenovih dlačica i biti usvojena od strane masline zbog njihove slabe pokretnosti u tlu. U skladu s takvim pristupom kod nas je ustaljena gnojidba kompleksnim mineralnim gnojivima koje sadrže N-P-K, a u novi je vrijeme i određeni broj ostalih hranjiva elemenata, tijekom rujna s prvim jesenskim kišama.

Količina gnojiva koju treba primijeniti znatno ovisi o lokalnim prilikama i visini proizvodnje. Prilikom određivanja količine i formulacije gnojiva potrebno je voditi računa o općim načelima dobrog gospodarenja poljoprivrednim površinama i kulturama, a to je da se vrati u tlo ono što je maslina potrošila pri rastu i razvitku, održati ravnotežu drvo-list-plod, a ne tjerati stablo u pretjeranu bujnost, a niti na neishranjenost.

Koliko nutrijenata potroši normalno stablo masline s 10 kg ploda?

Drugim riječima, svakom stablu u masliniku dati optimalnu količinu gnojiva prema njegovoj snazi, veličini i rodnosti. Kod gnojidbe je potrebno rukovoditi se činjenicom da normalno razvijeno stablo masline s 10 kg ploda potroši 0,6 kg dušika, 0,3 do 0,4 kg fosfora i 0,5 do 0,7 kg kalija iz čega proizlazi osnovna gnojidba u jesen s oko 2,0 kg NPK gnojiva formulacije 7:20:30 ili slične formulacije te oko 2 kg KAN-a ili 1 kg UREE u prihranjivanju u proljeće.

Za svakih 10 kg ploda količina gnojiva se povećava za oko jedan kilogram. Ako je kemijska analiza tla pokazala veliki nedostatak fosfora, preporuka je u osnovnoj gnojidbi ići s gnojivima formulacije 10:30:20. Slobodno se može reći da sva tla uz obalu i na otocima (uglavnom crvenice) imaju nisku koncentraciju fosfora. Masline koje se uzgajaju na tlima koja su se razvila na flišu oskudijevaju na većini hranjiva. Kako su ta tla uglavnom alkalična, potrebno je davati NPK gnojiva gdje je kalij u obliku kalijeva sulfata.

Gnojenje mladog nasada

Mladi nasad u podizanju gnojimo istim gnojivima kao i nasad u rodu, samo u manjim količinama na slijedeći način: prve godine 20% od količine za rodno stablo, druge godine 40%, treće 60%, četvrte 80% te pete 100% (rodna stabla). U prvim godinama svako se stablo gnoji pojedinačno u krug. Krug se s vremenom širi kolika je široka krošnja. U odraslom masliniku gnojimo cijelu površinu.

Osim s mineralnim gnojivima masline je potrebno gnojiti s organskim gnojivima. Organska gnojiva su nezamjenjiva za rast i razvoj malina. I to ne zbog hranjiva koja se u njima nalaze već zbog organske tvari iz koje nastaje humus koji ima veliku ulogu u održavanju povoljne strukture tla, povoljnog vodo-zračnog odnosa i mikrobiološkoj aktivnosti tla.

Gnojidba organskim gnojivima

Gnojidbu organskim gnojivima nužno je obaviti svake tri do četiri godine unositi u tlo prema načelu što više to bolje. Izostanak ove gnojidbe, a uz optimalnu mineralnu može dovesti do žućenja i opadanja lišća, slabije rodnosti, sušenja izboja i slično. Najvažnije organsko gnojivo je stajski gnoj koji ne smije biti u svježem stanju nego fermentiran.

Kako na žalost, a pogotovo na otocima, ima sve manje domaćih životinja, stajski gnoj je postao raritet. Vrlo dobra zamjena za njega su koncentrirana humificirana peletirana stajska gnojiva koja na tržište dolaze pakovana u plastičnim vrećama većinom od 25 kilograma. Pri izboru organskog gnojiva te procjeni kvalitete i cijene potrebno je obratiti pozornost na nekoliko parametara: sastav (udio dušika, fosfora, kalija, magnezija i ostalih mikroelemenata), udio suhe tvari, da li postoji mogućnost da sadrži sjeme korova i patogene organizme, način primjene, te potrebnu količinu gnojiva.

Što je veći udio suhe tvari u gnojivu, manja je količina potrebna za isti ili bolji učinak. Ako odaberemo gnojivo s visokim postotkom suhe tvari, recimo 90%, po hektaru će nam biti potrebna manja količina u odnosu na gnojivo u kojem je udio suhe tvari manji.

Isto vrijedi za postotak hranjiva. Peletirana stajska gnojiva u prosjeku sadrže 50 kg dušika, 30 kg fosfora po toni itd. Za usporedbu, prosječno domaće stajsko gnojivo sadrži otprilike 4 kg dušika odnosno 1,5 kg fosfora po toni.

Stajski gnoj mora se zakopati u tlo što bliže korijenju. U novije vrijeme stajski gnoj se polaže u jarke koji se kopaju od debla do kraja krošnje. Dubina jarka ovisi o tlu i u prosjeku je 20 do 30 centimetara. Prvo se kopaju jarci koji su nasuprotni. Za dvije godine druga dva jarka koja su u odnosu na prve pod kutom od 90 stupnjeva. Nakon četiri godine ponovno se kopaju jarci na mjestu gdje su bili prvi i tako redom.

Gnojidbu s mineralnim gnojivima potrebno je obaviti tijekom rujna, a gnojidbu s organskim gnojivima treba obaviti odmah nakon berbe maslina krajem listopada, odnosno u studenom.

Autor: mr. sc. Marijan Tomac

Broj pregleda članka: 569; Uspješnost članka: 44.45

Izvor: Maslina - Slobodna Dalmacija

Tagovi: Gnojidba, , Uzgoj maslina, Biogeni elementi, Justus von Leibig, Potrebe masline

Ključne riječi članka: prinos, ovisi, o, elementu, koji, je, u, minimumu, gnojiva, masline, tvari, maslina, gnojivima, godine, suhoj, količina, ulogu, potrebno, fosfora, hranjiva, stablo, stabla, formulacije, ovisi, gnojivo, stajski, dušika, organskim, gnojidba, prvim, kopaju, mineralnim, količinu, gnojidbu, ploda, obaviti, lista, količine, biogeni, elementi, tijekom, rodnosti, minimumu, lišće, količinama, razvoj, način, gnojidbe, vrijeme, nedostatak, povećava, njegov, proljeće, suhoj tvari, organskim gnojivima, suhe tvari, stajski gnoj, udio suhe, mineralnim gnojivima, tvari lista, biogeni elementi, suhoj tvari lista, peletirana stajska gnojiva