Pratiti stanje nasada američkih borovnica!

Prije mjesec dana (16.03.2016.) tržnim proizvođačima američkih borovnica upućena je preporuka o mogućim mjerama zaštite protiv štetnih gusjenica mrazovca (Operophtera), kao i izboru fungicida pri zaštiti nasada od bolesti izdanaka, te paleži cvijeta i truleži bobica (Monilinia vaccinii-coymbosi).

Zbog iznadprosječno toplog i uglavnom vjetrovitog razdoblja što smo zabilježili već zadnjih pet dana proteklog mjeseca ožujka i prvog tjedna travnja ove godine, vegetacija većine višegodišnjih nasada (voćnjaka i vinograda) je ranija 11-13 dana u odnosu na višegodišnje prosjeke.

Spriječiti razvoj bolesti prije nastanka štete

Vrlo osjetljivo razdoblje rasta i razvoja američkih borovnica traje od otvaranja pupova, tijekom cvatnje do stadija zelenih razvijenih plodova. U ta dva mjeseca voda, hranjiva i temperatura imaju najveći izravan utjecaj na količinu i kakvoću godišnjeg uroda, a navedeni čimbenici određuju uravnoteženi rast i zdravstveno stanje borovnica.

Iz Savjetodavne službe kažu da ako u vrtovima posadimo zdrave sadnice manjeg broja američkih borovnica, tada u pravilu ne očekujemo pojavu štetnih organizama. No, srednje-europska su iskustva potvrdila da u intenzivnim rodnim nasadima možemo očekivati značajne ekonomske štete od skupine bolesti koje napadaju cvjetne i generativne organe (plodove), primjerice palež cvijeta i trulež boba (Monilinia vaccinii-coymbosi), siva plijesan (Botrytis cinerea) i antraknoza (Colletotrichum gleosporioides), te skupine gljivičnih bolesti koje napadaju korijen i izdanke američke borovnice, na primjer vlažna trulež korijena (Phytophthora spp.), te uzročnici raka, paleži i prijevremenog propadanja izdanaka (Botryosphaeria corticis, Fusiccocum putrefaciens, Godronia cassandrae, Phomopsis vaccini). Većina bolesti izdanaka američkih borovnica je povezana sa "neživim" oštećenjima od mraza, tuče, suše, pomanjkanja mikrohranjiva i starenjem rodnog drva.

U vlažnim razdobljima razvoj sive prevlake

U kišnim proljetnim sezonama najveće izravne štete na urodu američkih borovnica su zabilježene od paleži izdanaka, cvjetova i truleži bobica (Monilinia vaccinii-coymbosi). Sve do početka novog milenija ova bolest još nije bila potvrđena u europskim državama. Tada je potvrđena prva pojava ove bolesti u Austriji, a u našoj se zemlji također opisuje kao značajni poremećaj u nasadima američkih borovnica (Cvjetković, 2010). Uzročnik prezimi na mumificiranim plodovima i tijekom proljeća zarazi mlade izdanke.

Lišće na izdancima rano u proljeće poprima specifičnu ljubičasto-smeđu boju, za vlažnog se razdoblja na njima razvija siva prevlaka koju vjetar, pčele i bumbari šire sekundarno na cvjetove borovnica. Već 24 do 72 sata nakon vidljive promjene boje brzo propadaju napadnuti izdanci s lišćem i cvjetnim organima ("monilijska palež"). Obično se zaraza cvjetnih organa nevidi, ali se naknadno umjesto zdravih razvijaju mumificirani plodovi.

Ova je bolest borovnica prilagođena nižim proljetnim temperaturama, pa je uz vlaženje osjetljivih biljnih organa samo 4 sata zaraza moguća već pri 10ºC, dok je pri temperaturi od samo 2ºC za infekciju potrebno zadržavanje vlage u najmanjem trajanju 10 sati! Na zarazu su rano u proljeće osjetljivi već pupovi u otvaranju koji imaju barem 5 mm otvorenog zelenog tkiva. Stoga ovu bolest struka preporučuje suzbijati preventivno u stadiju otvaranja pupova, pred početak i/ili početkom cvatnje američke borovnice.

Redovito kontrolirati nasade

Jedini pripravak registriran za suzbijanje truleži bobica američkih borovnica (Monilinia vaccinii-coymbosi) u Republici Hrvatskoj je Switch WG (1,0 kg/ha). Dozvoljena su najviše tri tretiranja američkih borovnica tijekom sezone, a karenca iznosi 10 dana.

U posljednjih sedam dana u dva smo navrata zabilježili početne uvjete za razvoj spomenute bolesti američkih borovnica, a nove oborine moguće su i tijekom prve polovice idućeg tjedna. Stoga vlasnicima plantažnih nasada američkih borovnica preporučujemo redovito kontrolirati zdravstveno stanje nasada, moguće prve znakove opisane bolesti uklanjati mehanički (rezidbom i spaljivanjem), te po potrebi provesti preventivno suzbijanje primjenom fungicida u popodnevnim ili večernjim satima.

Foto: skeeze/pixabay.com

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor