Potrajat će dok se voćarstvo oporavi, no ne odustajemo lako!

Gospodarstvo Orsag se nalazi u mjestu Zdenci Brdovečki u Krapinsko-zagorskoj županiji, a otvoreno je 2007. godine, s ukupno 3 člana: otac i dva sina. Zajednički planiraju i obavljaju poslove u voćnjaku, od sadnje, košnje, prskanja, preko berbe i ostalog održavanja.

"Na proizvodnju smo se odlučili ponukani iskustvom na maloj plantaži jabuka te smo smatrali da veća plantaža koštunićavog voća ima potencijala za pristojnu zaradu. Sveukupno sada raspolažemo s oko 5,5 ha zasađene površine, sada pretežno trešnjom. U voćnjaku imamo 200 komada nektarina, breskvi 700-800 komada, različitih sorti od najranijih do najkasnijih: Redhaven, Fayette Collins. Trešanja ima 450 komada, 10 sorata: Ferprime, Early Star, Budlata, Lambert, Celest, Križevačko crna. Jabuka ima 650 komada, Idared, Early Grey, Jonagold, Fugi", priča Ivan Orsag.

Vremenske nepogode pokosile urod

Problema je bilo nažalost dosta, nakon veoma uspješnih početnih par godina, uslijedile su jake kiše, došlo je do gušenja korjenovog sustava, tople zime, te je gotovo 50% nasada pretežno breskve tada, stradalo, te su još uvijek u procesu zamijene istih. Ako na to dodamo i jaki mraz iz 2016 i tekuće 2017, zadnjih 2-3 godine, kaže, gotovo da i nemaju uroda.

"Ove godine smo trebali imati 10 t prinosa trešnje, a nije bilo ni kile. Za sada samo još uvijek ulažemo. Što se tiče prerade naših proizvoda, naravno, prvih godina, plodove breskve, što nije bilo prodano, sve je bilo prerađeno ili u rakiju, liker ili pekmez. Sustav navodnjavanja imamo, kap po kap, međutim, veći problem je višak vode, tako da je u našem slučaju trebalo kopati drenažne kanale. Srećom sadni materijal sami proizvodimo tako da nemamo problema sa zamjenom sadnog materijala", navodi.

Surađuju s rasadnikom Agro Car. d.o.o., koja je, naglašavaju, iznimno korektna i poštena. Godišnje kao kooperanti uspiju proizvesti do 5.000 sadnica, (ove godine nešto manje zbog mraza), s nadom da će se u idućim godinama taj broj malo i povećati. Pretežno se drže šljive i breskve, te ponešto trešnje u proizvodnji.

Relativno su mali proizvođači, marketing su sveli na lokalnoj razini preko 2 bannera i preporuka ljudi koji su isprobali njihove proizvode. Gotovo 99% svega što su proizveli je bilo prodano na lokalnoj razini, u maloprodaji, i naišli su na dosta veliko zadovoljstvo kupaca s obzirom na pristojnu cijenu i kvalitetu.

Potrajat će dok dođe do ozbiljnijeg oporavka voćarstva

Korisnici su poticaja, ali su oni isključivo za održavanje poljoprivredne površine po hektaru te iako pomažu, ta pomoć, smatraju, je gotovo simbolična i mišljenja su da bi u samom sektoru voćarstva pomoć resornog ministarstva trebala biti daleko konkretnija i bolja negoli što je trenutno.

"Izvjesno je da je broj mlađih poljoprivrednika relativno malen, ali on nije iznenađujuć s obzirom na odnos države prema cjelokupnoj poljoprivredi koja problemima ne pristupa korektno ni pravodobno i ne štiti dovoljno proizvođače. Stanje u voćarstvu nažalost u par proteklih godina je zaista loše, što zbog ekstremnih vremenskih nepogoda, što zbog slabog interesa Vlade RH da potpomogne onim poljoprivrednicima koji su najviše stradali. Slabe zime, obilne kiše, mrazovi koji su kosili i do 95% uroda na skoro svim vrstama su učinile ovaj period iznimno teškim za voćarstvo, a iskreno da je poboljšanje na vidiku zasada se ne vidi", kaže Ivan Orsag.

Treba se, dodaje, pouzdati u naklonost vremena i par dobrih godina da dođe do ozbiljnijeg oporavka za voćarstvo koje, smatra, ima izniman potencijal u RH.

"Sama proizvodnja je skupa, poticaji su slabi u sektoru voćarstva, i distribucija je otežana jer veleprodajna cijena svog voća jako varira ovisno o godini i potražnji, ali je i samo tržište dosta nepravedno gdje prekupci zarađuju puno više od samih proizvođača. Parcele i zemljišta su još uvijek jako rascijepani te dobiti neku malo veću parcelu od par hektara da se započne neka proizvodnja je također teško, da ne spominjemo dokumentaciju i lokalnu samoupravu koja je troma i spora. Ali smo s pogledom i nadom u bolja vremena. Ne odustajemo lako", poručuje Ivan Orsag.

Foto: arhiva OPG Orsag