Iz državne kase za nepostojeću ekološku proizvodnju oraha ode oko 42 milijuna kuna. Sličan je slučaj i sa lijeskom, šljivom i nekim drugim voćnim vrstama, kaže Frane Ivković, glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice.
"Poticaji za nepostojeće nasade uništavaju hrvatsko voćarstvo", kaže Frane Ivković, glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice. Svoje tvrdnje on je i elaborirao na primjeru jabuka i oraha.
Prema najnovijim podatcima iz evidencije ARKOD-a jabuke zauzimaju 5.200 hektara i po tome bi trebali ubrati 200.000 tona te "kraljice voća". A ove godine jabuka nećemo imati niti 45.000, što je za 23 posto manje nego lani kada je ubrano 65.000 tona. Dobro, na slabiji urod su utjecale i nepovoljne klimatske prilike, posebice mraz, koji je smanjio proizvodnju jabuka u susjednoj Sloveniji i Austriji, kao i Belgiji, Poljskoj, Mađarskoj i dijelom u Italiji.
"Naš dodatni problem je što ima voćara koji napuštaju proizvodnju, a nastavljaju dobivati poticaje. Čak prelaze i u ekološku proizvodnju gdje su poticaji od 7 do 8 tisuća po hektaru, dok u konvencionalnoj proizvodnji iznose oko 2 do 2,3 tisuće po hektaru", dodaje Ivković. Šteta je još veća kad se zna da bolesti sa zapuštanih "ekoloških" voćnjaka prelaze na susjedne plantaže voćara koji ustraju u proizvodnji. "Tvrdim da u voćarstvu ekološke proizvodnje nema niti je može biti. Ne možete crva spriječiti da buši plodove, osim prskanjem", kaže Ivković.
Još veća "marčapija" događa se sa orasima.
Prema podatcima iz evidencije ARKOD-a ta voćka zauzima 5.229 hektara i to ekološkoj proizvodnji. Iz te brojke netko bi mogao zaključiti da imamo oraha i za izvoz, a prava istina je da domaćih oraha uopće nemamo pa Maraska, Badel, Zvečevo i Podravka za proizvodnju svojih pića i slatkiša uvoze orahe iz Bugarske.
Ali to još nije sve. "Papirnati" proizvođači oraha dobivaju državne poticaje i to oko 8.000 kuna po hektaru. Kad se sve zbroji iz državne kase, odnosno iz džepova poreznih obveznika za nepostojeću proizvodnju oraha ode oko 42 milijuna kuna. Sličan je slučaj i sa ljeskom, šljivom i nekim drugim voćnim vrstama.
Da bi se ovakve i slične prijevare onemogućile nužno je provesti reviziju i utvrditi stvarno stanje hrvatskog voćarstva. "Sada u sustavu ARKOD-a ima upisanih 32.000 ha različitih voćnih vrsta, a usuđujem se reći da od te proizvodnje imamo u funkciji negdje oko 13 do 15.000 hektara pravih voćnjaka koji imaju proizvodnju. Sve ostale treba otpisati jer na njima se ne bere ništa osim poticaja", smatra Frane Ivković.
On podsjeća kako je ministar Tomislav Tolušić, doduše, bio hrabro krenuo u rasčišćavanje situacije sa pašnjacima i orasima u ekološkoj proizvodnji, ali je došlo do zastoja. Iz kojih razloga teško je reći. Uglavnom svi oni koji nemaju proizvodnju i dalje dobivaju poticaje. Šteta što revizija nije nije nastavljena i u voćarstvu, što je zatraženo i na 13. savjetovanju hrvatskih voćara u Vodicama.
Možda to nije lako napraviti, treba puno vremena ili nema dovoljno inspektora?!
"Ma kakvi", kaže Ivković. On sam, uz pomoć dva tehničara u stanju je napraviti reviziju na području svih 22 županije u Hrvatskoj. Za samo dva mjeseca moguće je, obići sve voćare i utvrditi koji zadovoljavaju kriterije za poticaje, a ostale brisati, kako se nebi nastavili davati ogromni novci za proizvodnju koje nema. Zašto revizija nije provedena nema logike, osim ako to nije "diktat" moćnika iz EU, sve po onoj daj poticaje i onima koji ne rade da bi se zaustavila domaća proizvodnja i dobilo tržište za proizvode iz uvoza. "Već sada uvozimo 170 milijuna voća i voćnih proizvoda", govori Ivković, koji upozorava da bi se s voćarstvom moglo dogoditi isto što se dogodilo sa mljekarstvom - postupni, a potom i potpuni prestanak domaće proizvodnje.
Izgleda katastrofično, ali još nije kasno da situaciju preokrenemo u svoju korist. Ivković nudi svoj razvojni projekt koji bi, uz pametnu poljoprivrednu politiku s novcem EU za ruralni razvoj Hrvatsku brzo doveo do izvoznice više sorti voća (jabuka, višnje maraške, šljive bistrice, maslinova ulja, bajama, limuna, krušaka te jagodičastog voća) u iznosu od 350 do 400 milijuna dolara.
"Tako bi se umjesto napuštanja voćarstva u tom sektoru zaposlilo najmanje 20.000 obiteljskih gospodarstva", zaključuje Frane Ivković.
Tagovi
Autor
Još nije kasno za sadnju jagoda u plastenicima: Ne smije se unositi stajnjak
Preduvjeti za uspješan voćnjak: Kako posaditi voćku i na što obratiti pažnju
Berba maslina nakon suše: Urod ne bi trebao podbaciti, a kvaliteta ulja bit će vrhunska
Skriveni gubitci u voćarstvu: Kako suvremene tehnologije otkrivaju mehanička oštećenja plodova
Zlatko Dudaš
prije 9 godina
Na početku kampanje razotkrivanja "lažnih" ekoloških proizvođača, kada smo svi mi koji mukotrpno i uz puno truda podižemo svoje nasade oraha, bez ikakvog srama i poštovanja prema tuđoj muci, proglašeni prevarantima, rekao kolegama da sada slijedi napad i na proizvođače lješnjaka pa im ostale voćare u ekološkoj proizvodnji, malo su me čudno gledali, misleći valjda da se branim šiteći svoj financijski interes koji realiziram kroz poticaje, a eto, malo ili gotovo ništa ne radim. Ovo sad je potvrda jedne bjesomučne kampanje protiv ekoloških proizvođača. Motive mogu samo nagađati. Obično su prilično prizemni, ali s obzirom na medijsku koordiniranost ovaj bi mogao biti puno ozbiljniji. Skoro 100.000 ha ekološke proizvodnje sa vrlo značajniim porastom, je ozbiljan zaokret u poljoprivrednoj proizvodnji i vrsti korištenog repromaterijala. Valja o tome razmisliti. Što se tiče gospodina Ivkovića, ne pada mi na pamet omalovažiti njegovu proizvodnju i trud koji ulaže. Ne postavljam pitanja, koliko je mineralnog gnojiva unio u tlo da bi povećao prinos. Ne pitam čime i koliko puta je prskao jabuke. Postoji zakonska reglativa koja uređuje dozvoljena gnojiva i sredstva za zaštitu i ja ne prigovaram. U skladu sa tim, molim godpodina Ivkovića da neselektivnim pristupm ne dovodi pod sumnju da su svi ekološki proizvođači, a pogotovo voćari, zapravo prevaranti. Za uvjete ekološke proizvodnje postoji zakonska regulativa kako na nivou EU, tako i usklađeno sa europskom regulativom na nivou Hrvatske. Onih koji ne žele raditi i pokušavaju iskoristiti sustav ima i u konvenconalnoj proizvodnji, ali nitko ne generalizira i ne dovodi u sumnju pošteni rad, na primjer gospodina Ivkovića. Dok se poljoprivredni proizvođači međusobno svađaju, budite sigurni da se netko treći veseli tome. Pozdrav gospodinu Ivkoviću i želim mu bogat urod jabuka i svako dobro u životu.
Ivan Cvenić
prije 9 godina
Poštovani gospodine Ivkoviću, revizija za "ekološke" orahe je već provedena, nepravilnosti utvrđene a sankcije vjerojatno tek slijede.Vi sa vaša 2 tehničara ne biste proveli nadzor i reviziju u 22 županije ni za dvije godine a i trošak bi bio poveći.Ako kažete da ekološki proizvođači samo tako ubiru novce, pa zašto onda i vi sami ne postanete ekološki proizvođač?Ja se slažem sa vama da nepravilnosti postoje i vjerojatno će ih uvijek biti ali u svakoj grani poljoprivrede i ne samo kod ekoloških proizvođača.Zašto ne bi ekološka proizvodnja postala broj 1 u RH?Takve čiste, nezatrovane zemlje vjerojatno više nema nigdje u svijetu i zašto ju onda trovati i intenzivno nešto proizvoditi kada nemamo površine za to i ne možemo nikome konkurirati?Ekološka roba se sve više traži i bolje se plaća, samo treba osvijestiti ekološke proizvođače da uz malo više truda mogu dobiti puno i živjeti dobro.
Zlatko Kozjak
prije 9 godina
Poticaji za površine na kojima nema intenzivne proizvodnje,koje su zapuštene i neobrađene, obično se isplaćuju osobama i nazovi "firmama" u vlasništvu moćnika iz političkih struktura duboko zavaljenih u mekanim kožnim foteljama. Pričama o ekološkim proizvodnjama oraha, lješnjaka i sličnim glupostima, više ne vjeruju ni djeca u jaslicama a kamoli u vrtićima.
Đuro Japaric
prije 9 godina
Poznaniče bitno je da će Vlada za > branitelje < osigurati 6 , 5 ( šest i po ) milijarde kuna , a mnogi od zdravlja i snage mogu volovima rep iščupati !REVIZIJA i u ovom području , ali to su glasači hdz !