Poželjno je već tijekom berbe obratiti pažnju na navedene vrste i količinu cvjetnih pupova za narednu godinu, kako bi tome prilagodili zimsku rezidbu, njezin način i intenzitet.
Vrijeme koje slijedi nakon berbe jabuka, ali i ostalog voća, nipošto nije kraj poslova u voćnjaku. Vegetacija, iako više nije izražena, još uvijek traje. Nakon berbe, u stablima voćaka sve do prvih niskih temperatura odvijaju se životni procesi, koji su potrebni da ona pravilno uđu u period zimskog mirovanja.
Zavisno od sorte jabuka, berba se obavlja u različitim terminima. Tako od kraja berbe do početka mirovanja, od sorte do sorte, protekne različito vrijeme. U tom se periodu još uvijek nastavlja diferencijacija cvjetnih pupoljaka za narednu godinu, započeta tijekom ljetnih mjeseci.
U svim tim pupovima tek je završen početak faze makro diferencijacije cvjetnih pupova, dok će se u periodu nakon berbe, tijekom opadanja lišća (sume inaktivnih temperatura) te početkom kretanja vegetacije, do cvatnje još uvijek odvijati završna diferencijacija generativnih dijelova cvijeta kao što su plodnice, sjemeni zameci, prašnici, peludna zrnca. Poželjno je već tijekom berbe obratiti pažnju na navedene vrste i količinu cvjetnih pupova za narednu godinu, kako bi tome prilagodili zimsku rezidbu, način i intenzitet rezidbe. To je vrlo važno kako bi se pripremili i za moguću potrebu za prorjeđivanjem u cvatnji i nakon cvatnje narednog proljeća.
Primjena folijarnog tretiranja Ureom korisna je u nasadima, koji su bili vrlo rodni u ovoj godini pa su time i cvjetni pupovi za narednu godinu slabije ishranjeni. To je naročito važno u nasadima u kojima se u krošnji nalazi pretežito staro pršljenasto rodno drvo. Jesenski, folijarno usvojen dušik iz Uree, važan je za razvoj listova u cvjetnim pupovima, koji u proljeće svojom fotosintezom doprinose boljoj završnoj diferencijaciji generativnih organa cvjeta narednog proljeća. Dodatak nekih mikro elemenata, kao što su cink, mangan, bor, mogu pomoći kvalitetnijoj diferencijaciji cvjetnih pupova, a dodatak bakra lakšem i bržem ulasku u fazu mirovanja te zaštiti od nekih bolesti. U uvjetima koji potiču kretanje retrovegetacije nakon berbe (toplo i vlažno), primjenu Uree treba odgoditi, osobito ako su pred berbu jače skidane vršne vodopije.
Stablo jabuke (i ostalih voćnih vrsta) nakon berbe oslobođeno je plodova kao potrošača hranjiva te se ista mogu sve do početka opadanja lišća trošiti na razvoj cvjetnih pupova, dozrijevanje i odrvenjavanje novo naraslog drveta, kao i na jesenski rast korijena.
Aktivnost korijena odvija se samo na temperaturama tla iznad 8 -10 °C. Stoga je od velike važnosti obaviti jesensku gnojidbu dok je tlo još toplo, čim prije nakon berbe, kako bi se uredno odvijala faza jesenskog rasta i obnove korijena. Što je voćnjak bio rodniji, iscrpljeniji, to je poželjno ranije obaviti jesenski dio gnojidbe. Hranom i unosom kisika u tlo potrebno je osigurati jesensku obnovu i rast korijena, kako bi voćka u proljeće mogla nesmetano krenuti u razvoj nadzemnog dijela. Fenofaze, kao što su bubrenje pupoljaka, prolistavanje, cvjetanje i zametanje plodova, odvijaju se uglavnom na osnovu rezervnih hranjiva, koje je voćka uskladištila u prethodnoj vegetaciji, kao i u periodu od završetka berbe do konačnog pada svih listova sa stabala.
Na teškim ilovastim tlima za rast korijena ponekad nedostaje kisik. Ne treba zaboraviti da su za rast korijena potrebne tri stvari: hrana, voda i kisik. Stoga je poželjno nakon gnojidbe obaviti podrivanje sredine redova do 20-30 cm, kako bi se uz mineralna gnojiva za rast korijena doveo i kisik. Vlage ujesen najčešće ima dovoljno. Tim postupkom donekle se otjeraju i voluharice iz nasada.
Isto tako, jesenska nadosadnja je uvijek bolja od proljetne iz istih razloga. Tijekom jeseni i zime sadnica se ukorijenila te lakše i kvalitetnije kreće u proljeće. U nasadima, gdje su voluharice problem, poželjno je obaviti nadosadnju u tuljce od zaštitne mreže (mreže za miševe i sl. za prozore), i to tuljac opsega 1 m, visine 50 cm ,od čega je 40 cm u tlu i 10 cm iznad tla. To je osobno isprobano i djeluje već godinama.
Kalcij je jedan od najvažnijih elemenata, koji određuje kakvoću plodova jabuke. Po hektaru se plodovima i novim rastom iznese do 150 kg Ca. Njegov značaj i učinak ne može se nadomjestiti drugim hranjivima. Uravnotežena opskrba i gnojidba nasada jabuka je vrlo važna i zahtjevna agrotehnička mjera. U godini s puno oborina, kao što je bila prethodna, kalcij se ispire čak do 500 kg/ha, a ispiranje može biti još veće u ovisnosti od tipa zemljišta, naročito na kiselijim, propusnim, šljunkovitim tlima. Period nakon berbe, a prije pada lišća, idealan je trenutak za gnojidbu voćnjaka kalcijem (vapnenim gnojivima). Ne zaboravite da se vapnena gnojiva ne smiju razbacivati istovremeno s fosfornim gnojivima.
Hranom i unosom kisika u tlo potrebno je osigurati jesensku obnovu i rast korijena, kako bi voćka u proljeće mogla nesmetano krenuti u razvoj nadzemnog dijela.
Shodno klimatskim promjenama, ranije berbe, povišene temperature i vlaga u tlu nakon berbe, razvučena i kasna berba u intenzivnim voćnjacima te izražen vegetativni rast u prebujnim voćnjacima, rezultiraju duljim zadržavanjem lišća pa su voćke dugo aktivne i ne steknu dobru otpornost na niske temperature. Tu je također važno folijarno tretiranje Ureom, uz dodatak bakra, kako bi se prekinula preduga vegetacija, potaknula defolijacija i voćka lakše i sigurnije ušla u period mirovanja.
Primjena Uree u određenoj mjeri smanjuje i potencijal prezimljenja bolesti u otpalom lišću, kao što su čađava krastavost, alternaria, marsonina, glomerela, a isto je tako poželjno obaviti i tretiranje nasada bakrenim preparatima. Ako prijeti opasnost od retrovegetacije, primjenu Uree za defolijaciju treba odgoditi.
U prebujnim nasadima (gdje je najčešće sorta s podloge M9 prešla na vlastiti korijen) moguće je tik pred opadanje lišća rezidbom vodopija s vršnih etaža spriječiti da se dio hranjiva povuče u deblo i korijen te se na taj način može djelomično utjecati na smanjenje bujnosti, a time se dobije i produljenje vremena za provedbu rezidbe. Ako prijeti opasnost od retrovegetacije to nije poželjno obaviti.
Klimatske promjene, tople zime sa sve manjim sumama inaktivnih temperatura, također se trebaju sve više uzimati u obzir da se "produlji period“ mirovanja, kako bi voćke skupile dovoljno niskih temperatura za pravilnu završnu diferencijaciju generativnih dijelova cvijeta. Tim više, što se Hrvatska nalazi u najjužnijoj zoni proizvodnje jabuke u EU.
Izvor: www.savjetodavna.hr
Izvori
Tagovi
Autor