Uzgaja masline, bademe, lavandu, ima košnice s pčelama, a planira imati i koze! Rijetki su svestrani i uporni poljoprivrednici koji se ne predaju!
"Dnevno radim i do 28 sati, a tu negdje između nađem i nešto vremena za spavanje", odgovara Goran Pavić na svoj racionalni - zafrkantski način, na pitanje kako spaja posao zaštitara i uspješno održavanje obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u Debeljaku. Ovaj veteran Domovinskog rata, pripadnik 112. i 159. brigade, drži 200 stabala maslina, 400 stabala bajama, sadi lavandu, ima stotinjak košnica pčela. U isto vrijeme dok priča, on surfa internetom i planira kupovinu koza. Za prvu ruku njih pet, a kasnije će vidjeti. Pavić ima 54 godine i danas su rijetki pojedinci kao on. On je junak današnjeg vremena.
zemlji i za računalom
Većina današnjih zemljoposjednika s nekom sigurnom plaćicom u gradu i ne razmišlja da raskrči svoju djedovinu i posadi nešto na njoj. Tko će ujutro raditi jedan posao, a popodne šporkati ruke u zemlji. Puno je lakše reći da je to neisplativo. To je čak poželjna parola danas u Dalmaciji gdje su šale o lijenim Dalmatincima postale stil života. Dok se to govori, stari dalmatinski težaci okreću se u grobu. To su oni težaci koji su iskrčili primoštenske vinograde, spomenik ljudskom radu ovjekovječen u zgradi Ujedinjenih naroda. Ali danas nije moda cijeli dan raditi na svojoj zemlji, nego bolje biti sluga drugome. Podršku tom trulom mišljenju daje i politika koja uvjerava ljude da je danas u Dalmaciji nemoguće baviti se poljoprivredom zbog usitnjenih parcela. Ali eto čuda, Paviću ne smeta raditi cijeli dan i ne smeta mu što obrađuje četiri hektara zemlje na nekoliko različitih parcela. Ključ njegovog uspjeha je rad i štednja.
"Počeo sam s maslinama i nekoliko košnica. Sav novac što sam dobio sam ulagao dalje. Država je davala poticaje za podizanje maslinika i kad sam dobio novac išao sam u nove investicije. Slučajno sam se odlučio posvetiti se bajama. Na jednu parcelu koju imam doveo sam rukovoditeljicu zadarske Poljoprivredne savjetodavne službe Gordanu Dragun i pitao je što da tu podignem. Ona mi je kao iz puške rekla - trešnje, one su najisplativije. Dobre su trešnje, ali tko će dati radne snage za pobrati ih u par dana. Zato sam se odlučio na bajame koje mogu brati mjesec dana. Na nekom predavanju u Benkovcu povezao sam se s ljudima iz Kraša koji će otkupljivati moje medule. Dali su mi sadni materijal koji njima najviše odgovara i sada povremeno dolaze u kontrolu, govori Pavić.
Kad sve stane na rod. Pavić očekuje oko 14 tona ploda u ljusci. Jezgra će ići u proizvodnju najslasnijeg hrvatskog slatkiša - bajadere. U isto vrijeme širi posao s lavandom. Smije se i kaže kako je i s njom posao ispao loše. Eto, počne je brati 1. srpnja, a za Veliku gospu je već bez robe. Od njega je na vreće kupuju veliki kupci koji je zatim pakiraju u mala pakovanja i prodaju po štandovima po cijeloj dalmatinskoj obali. Da riješi problem s lavandom, u vrtu je spremio 5.000 sadnica lavande koje čekaju da budu posađene. "Naravno da je teško, ali treba biti uporan i imati volje raditi. Muka i trud se na kraju isplate. Moja vizija je da se na kraju bavim samo poljoprivredom. To još ne mogu jer mi nisu svi nasadi došli na puni rod, ali pomalo će doći i to", kaže za kraj Pavić.
Povezana biljna vrsta
Sinonim: lavandula, lavandl, lefendel | Engleski naziv: Lavender | Latinski naziv: Lavandula sp. (Miller)
Lavanda je vrlo omiljena ukrasna biljka, a sve se više uzgaja i plantažno. Nema velikih zahtijeva u pogledu kvalitete tla, uzgoj joj je vrlo ekonomičan, a može poslužiti i kao... Više [+]Tagovi
Autor
DANIEL GUŠTIN
prije 9 godina
gorane svaka čast , samo je zalosno što čovjek mora biti zaposlen ako ce bit uspješan poljoprivrednik