Maslina je neobrana/ nema nikog da je bere/ savila se teška grana/ slomit će se od nevere! Koliko ste puta čuli, ili na kakvom glazbenom spotu i čuli i vidjeli, ovaj već slavni napjev u izvedbi neke dalmatinske klape − njih sedam-osam kao od brda odvaljenih natiskalo se oko masline pune ploda, i jedva se otrgnuli napasti ironičnog naputka pjevačima da se na po’ ure od cvrčaka pretvore u mrave i oberu barem tu jednu maslinu pod kojom biglišu o teškim demografskim i gospodarskim problemima priobalja.
Šalu na stranu, no mnogo bi maslina zaista ostalo neobrano - naročito na “ispražnjenim” otocima i po ubogoj zabiti naših raznih “poskokovih draga” - da se posljednjih godina nije s puno razloga dogodio njihov veliki revival; uskrsnuće masline kao svetog stabla i maslinova ulja kao najzdravijeg začina i po mnogo čemu nezamjenjivog atributa ne samo mediteranske kuhinje.
Pa će, shodno tome, ovog vikenda - prvog kojim se otvara puna maslinarska sezona - pola Dalmacije češljati po maslinovim granama, širiti prostirke, puniti gajbe i traverše te nositi u (sve brojnije) uljare svoje zlatne plodove: to je bez sumnje najvažniji događaj dalmatinskog završetka tjedna, čak i ako Hajduk baš za vikend dovede novoga trenera.
I doista, maslina se sve snažnije pokazuje kao poseban fenomen, u rasponu od umjetničkog ili čak filozofskog razglabanja, do susreta na već tradicionalnoj manifestaciji Noćnjak, gdje o pitanjima maslinarstva − uljarstva težaci raspravljaju ravnopravno s doktorima agronomije, bore se za nove znanstvene spoznaje i nove nasade, žustro prokazuju pohlepne uvozne lobije ili strpljivo “crtaju” svoju proizvođačku poziciju u uvjetima skorog ulaska Hrvatske u Europsku uniju, koja ni oblik krastavaca, a pogotovo ne kvalitetu maslinova ulja, ne prepušta slučaju.
Pisac Miljenko Jergović nakon zadnjeg je Noćnjaka u Biogradu objavio u dnevnim novinama - pod naslovom koji sugerira da maslinarstvo može “i od nas pokvarenjaka učiniti bolje ljude” - zapis u kojemu, pa makar i s dozom pretjerivanja, iskazuje svoju fasciniranost spoznajom da se “ljudi od maslina” iskreno “raduju jedni drugima, oduševljeno plješću šampionima, nisu jalni na ničiju pobjedu i među njima sve odiše pozitivnom atmosferom punom snošljivosti”.
Da, točno je, ima tu nešto posebno, gotovo nježno, tečno, nauljeno, ljekovito i spasonosno, kao u Kaštelanovu “Luminu”: Od davnine u davnine/ iz daljine u daljine/ tinja, gori, treperi/ za konja u planini za lađu na pučini/ za sjene mrtvih za zjene živih/ sveto ulje maslinovo. Crnica, debela, drobnica, bjelica, karbonaca, lastovka, levantinka, moražola, plominka, buža, rošinjola, slivnjača, starovjerka, žižolera, lećino, frantojo, oblica...
Vjerojatno vam samo ovo zadnje - oblica - otkriva da ste upravo pročitali imena nekih maslinskih vrsta, a i sama se oblica kiti mnoštvom sinonima posijanih po otocima i uzduž obale: orkola, orkula, torkula, sladunica, trognja, balunjača, mekura, orbula, sorbulača, trgulja... Ovaj rječnik iskona u čudesnom se miru sljubljuje s terminologijom “novog maslinarstva”: satelit QuickBird za metodu “multispektralnog snimanja”, odnosno brojenja stabala, program IPARD (za dobivanje sredstava) Europske komisije, sustav ARCOD, projekti FAO, program COAST...
Pa se iz svega iscijede jednostavne spoznaje kako je - recimo - QuickBird tehnologijom na području Marine pokraj Trogira, u Gustirni, na prostoru pet za pet kilometara izbrojeno 160 tisuća stabala masline, ili da je program COAST, s potporom Ujedinjenih naroda (UNDP), postao inkubatorom ekološkog maslinarstva u četiri dalmatinske županije.
O čudesnoj ujediniteljskoj moći masline svjedoči i to da su se u njezinoj opojnoj orbiti zajedno s izvornim težacima našli i ginekolog Ivica Vlatković, fotograf Jadran Lazić, nekadašnja manekenka Ana Reić ili - kao svjetski raritet - tvornica Dalmacijacement s uljem “lintar” na proizvodnoj listi... Ali, vas vjerojatno više od svega ovoga zanima − pošto će biti ulje. To je zamućena tema, no razbistrit će se do Noćnjaka!
Autor: MLADEN KRNIĆ
Povezana biljna vrsta
Izvori
Tagovi
Vedran Stapić
prije 14 godina
iako nisam siguran koliko to može pomoći budući da je tu praktično iskustvo najbitnije, bez obzira na literaturu