Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pomotehničke mjere
  • 06.04.2015. 13:30

Podrezivanje korijena za smanjenje bujnosti

Podrezivanje korijena je jedna od mjera za smanjenje bujnosti koju bi naši voćari svakako trebali primjenjivati kako bi dodatno unaprijedili proizvodnju.

  • 1.045
  • 175
  • 0

Usporedno sa zabranom korištenja nekih kemijskih sredstava, koji su imali za cilj umanjiti povećanu bujnost stabala voćaka, ponovno se počela intenzivnije koristiti agrotehnička mjera podrezivanja korijena, kao jedan od načina da smanjimo prekomjernu bujnost stabala u intenzivnoj proizvodnji jabuka i krušaka.

Na prostorima RH možemo reći da se ova mjera intenzivnije počela koristiti zadnjih četiri do pet godina, usporedo sa dolaskom u rod, prvih modernijih plantažnih nasada posađenih od 2008 godine, na ovamo. Posebno se ova mjera usmjeravala za kontrolu bujnosti kod sorti koje su sklone alternativnoj rodnosti, poput Fuji ili Golden Delicious, kako bi se smanjenjem bujnosti dodatno potakle na bolje formiranje cvijetnih pupova. Danas se kod svih naših ozbiljnijih voćara ova mjera prihvaća kao jedna od uobičajenih agrotehničkih mjera u redovnoj proizvodnji i nitko ju više ne preispituje.

Podrezivanje bliže cvatnji

Budući sam i ovih dana na terenu često nailazio na određena pitanja i "strahove" po pitanju odrađivanja ovog agro (pomo) tehničkog zahvata, odlučio sam ukratko ovdje napisati neka od naših praktičnih iskustava po pitanju ovog zahvata kao i za Vas pročitati i prenijeti iskustva eminentnijih svjetskih stručnjaka po pitanju podrezivanja korijena kao jedne od mjera smanjenja bujnosti.

Još 1970-tih godina istraživači u Švicarskoj (Schumacher, 1975; Schumacher et al., 1978), zagovarali su da se podrezivanje odradi u veljači, pa do kraja ožujka. Njihovi rezultati su pokazivali da podrezivanje u travnju ili nakon vegetacije u prosincu nisu dali očekivane rezultate. Prema istraživanjima Jim Schuppa i Dave Ferreea potrebno je podrezati više od 60% korjenovog sustava kako bi ova mjera imala adekvatan učinak.

Kada je o dubini podrezivanja riječ, budući korijenov sustav većine slabobujnih podloga ide više u širinu nego u dubinu, već sa dubinom od preko 40 cm osiguravamo dostatan učinak, a sve preko toga nije od praktičnog značenja. Prema njihovim istraživanjima, najbolje je u podrezivanje ići sa sa početkom cvatnje, pa do dva tjedna nakon pune cvatnje.

Podrezivanje bliže cvatnji uzrokuje veći šok i daje bolje rezultate kod izrazito bujnijih stabala, dok svako podrezivanje koje se događa kasnije, izaziva manji šok, i kao rezultat toga, biljka slabije reagira u smislu smanjenja bujnosti.

Prema istom izvoru izuzetno bujna stabla moguće je podrezati i dva puta unutar 30 dana kako bi se pojačao učinak.

Koristi podrezivanja korijena

Njihova istraživanja pokazuju da podrezivanje u periodu cvatnje ne utječe negativno na oplodnju, ali može u manjoj mjeri smanjiti krupnoću plodova. Generalno se nešto veće reduciranje uroda može dogoditi samo u slučaju ekstremnog podrezivanja korijena i ako iza toga slijedi jaka suša, ali ovo nije toliki problem, jer svi naši ozbiljniji proizvođači posjeduju sistem za navodnjavanje i fertirigaciju, te u slučaju potrebe mogu intervenirati i sa vodom i sa prihranom.

Najdirektnije koristi smanjenja bujnosti podrezivanjem korijena očituju se u boljoj osvjetljenosti krošnje, boljoj diferencijaciji cvijetnih pupova za sljedeću godinu (prema nekim autorima i dvostruko), boljom obojenošću plodova, te smanjenim opadanjem plodova prije berbe.

Moram reći da bi se sa ovime i mi mogli složiti, jer su se i kod nas u praktičnim tretmanima kao najučinkovitiji pokazali tretmani krajem ožujka pa sve do 20-etak dana prije očekivane cvatnje. Radili smo i tretmane nakon cvatnje i u punoj vegetaciji, ali nikada nismo postigli rezultate kao kada bi se to odradilo u ožujku, pa prema cvatnji.

Studije koje su provodili (Geisler i Ferree, 1984; Schupp i ferree, 1990), u kontroliranim uvjetima govore da se podrezivanjem dramatično smanjuje fotosinteza, transpiracija i vodni potencijal čak i do mjere kada niti injekcije citokinina u deblo nisu umanjile redukciju porasta izazvanu podrezivanjem korijena. Poljski pokusi (Schupp i Ferree, 1987), su pokazali da podrezivanje ne utječe na razinu hranjivih tvari u listovima već na vodni potencijal u biljci. Kako se čini, u godini sa prekomjernom vlagom poništava se učinak podrezivanja na smanjenje bujnosti.

Idealna udaljenost noža od debla

Najčešće pitanje voćara na terenu je kolika bi trebala biti idealna udaljenost noža od debla prilikom podrezivanja. Na ovo pitanje Jim Schupp i Dave Ferree daju slijedeći prijedlog:

  1. ako se želi izazvati jaki odgovor kod izrazito bujnih stabala, tada je udaljenost noža od debla, potrebno podesiti na temelju vrijednosti promjera samog debla (3x - dužina tri promjera debla),
  2. ako se želi izazvati umjereni odgovor, tada je udaljenost potrebno podesiti na 4-5 dužina promjera samog debla,
  3. ako se želi izazvati slabiji odgovor potrebno je udaljenost reznog elementa od debla odrediti na temelju 5-7 dužina promjera provodnice.

Prema našim iskustvima sa terena, čini se da ovaj način određivanja udaljenosti reznog elementa od debla može biti dobar putokaz, a dalje će sami voćari uslijed vlastitog iskustva prihvatiti njima najidealnije udaljenosti jer one ovise i o niz drugih faktora, a ne samo o promjeru debla i bujnosti pojedine sorte.

Učinak podrezivanja traje dvije godine

Zadnje pitanje na koje trebamo odgovoriti je kakva frekvencija podrezivanja treba biti primjenjivana. Prema istraživanjima, učinak podrezivanja obično traje do dvije godine, ali se preporuča da se podrezivanje radi svake godine. Mi na terenu najbolja iskustva imamo kada podrezujemo po jednu stranu reda svake godine, te tako režemo u rotaciji.

Kod posebnih slučajeva (ekstremno bujna stabla), moguće je oštrije podrezati obje strane reda u istoj godini, bez bojazni na negativan učinak na oplodnju i prinos. Nadam se da će ovaj osvrt na temu podrezivanja korijena u smislu smanjenja bujnosti, bar malo pomoći u odluci o korištenju ove agro (pomo) tehničke prakse u intenzivnom voćarenju.


Tagovi

Podrezivanje Cvatnja Smanjenje bujnosti Transpiracija Vodni potencijal Fotosinteza Osvijetljenost krošnje Navodnjavanje Krupnoća plodova Diferencijacija pupova Obojenost plodova Cvjetni pupovi Smanjeno opadanje plodova Frekvencija podrezivanj


 

Tomislav Soldo

Više [+]

Diplomirani agronom smjera VVV sa višegodišnjim iskustvom u uzgoju vinove loze te podizanju i vođenju nasada raznog voća. Proizvodni savjetnik - konzultant brojnim voćarima u Slavoniji i Baranji.