Podignut najveći nasad trešanja u Hrvatskoj!

Prije sedam godina Marino Šare iz Galovca kod Zadra počeo je s projektom podizanja nasada trešanja na 42 hektara državnog zemljišta u Ninskim stanovima. Od tog vremena posljednjih godinu i pol dana se radilo na zemlji, gdje je glavnu ulogu imala teška mehanizacija kojom se raskrčilo šumsko državno zemljište i tako ga pripremilo za oplemenjivanje, a pet i pol godina izgubljeno je najvećim djelom na dobivanje šumskog zemljišta na služnost, dakle papirologiju.

Ironija ovog sustava, ali gorka činjenica jest da poljoprivrednici muku muče da dođu do šumskog zemljišta koje ovdje u Dalmaciji uopće ne zaslužuje taj pridjev, jer je ono obraslo u draču i nisko grmlje. Marino Šare je tvrdoglavi luđak, kako kaže sam za sebe. Ipak zna što radi jer je vrijednost njegove ideje prepoznala i EU. On je još prije dvije godine potpisao ugovor za dobivanje potpore u iznosu od dva milijuna kuna iz predpristupnog IPARD programa mjere 101 ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda zajednice. O tome smo i pisali na našem portalu, a sada dalje pratimo rad našeg poljoprivrednika.

Kredit je najteži dio

"Najviše vremena izgubio sam na zemljište, onda sam se javljao na IPARD i na kraju tražio kredit od banke. Kredit je najteži dio. Puno teže je bilo dobiti njega nego riješiti IPARD. Sve sam odradio sam, ali za kredit sam morao naći jamca", prenosi Šare svoja iskustva.

Uspio je dobiti kredit od Hrvatske banke za obnovu i razvoj uz kamatnu stopu od jedan posto te odgodu plaćanja od pet godina, s time da ima garanciju Hrvatske agencije za poticanje malog poduzetništva. Za prvu fazu odobren mu je kredit od 4,5 milijuna kuna za obradu terena, izgradnju ograde, nabavu sadnica, njihovu sadnju i gnojidbu. U drugom dijelu tražio je kredit za izgradnju sustava navodnjavanja i voćarsku mehanizaciju. U trećoj fazi postavit će i zaštitnu mrežu od tuče.

Loša je to hrvatska priča o teškom poduzetničkom putu koji je u slučaju poljoprivrede još dodatno posut oštrim trnjem. Umjesto da svatko tko želi raditi odmah dobije zemlju i povoljnu kreditnu liniju, ljudi moraju gubiti vrijeme i živce obilazeći kancelarije i tumačeći pravilnike. Bez obzira na te muke, mnogi odlaze na taj put, neki odustanu, a samo najuporniji kao što je Šare idu dalje s ciljem da ostvare svoju viziju. Na njegovom primjeru drugi poduzetnici koji planiraju ući u zahtjevnu poljoprivrednu proizvodnju mogu samo učiti. Svaki korak napravljen je nakon pomnog istraživanja i analiza.

Kontinuiran izvoz u Švedsku, Finsku, Norvešku i Rusiju

Šumsko zemljište je dobio na služnost od države na rok od pedeset godina. Prvo je u katastru pronašao teren koji mu je odgovarao, vidio da je vlasništvo države, a zatim je zatražio njegovo korištenje od Ministarstva poljoprivrede. Kaže da je danas cijela ta procedura jednostavnija i traje svega par mjeseci. Pametno je odabrao površinu jer je 50 hektara maksimalna površina s kojom se može natjecati za sredstva iz IPARD programa.

Sada Šare čeka prvi pravi urod kako bi konačno krenuo s ozbiljnim poslom. On nije slučajno izabrao trešnje, nego ciljano. Naime trešnja spada u prvih pet proizvoda kada se priča o sigurnosti prodaje. Sve što se na trešnjiku kod Ninskih stanova proizvede ide za izvoz u Švedsku, Finsku, Norvešku i Rusiju. Drugi razlog zbog kojeg je odabrao trešnju jest mogućnost natjecanje za sredstva iz pretpristupnih fondova EU. Europa financira voćne vrste, a ne financiraju recimo, podizanje maslinika i vinograda. Kako bi osigurao kontinuitet količina od početka svibnja do kraja lipnja, Šare je posadio 19 sorti trešanja koje u različito vrijeme dospijevaju na rod. "Prvi manji rod očekuje se 2017. godine, a značajnije količine godinu nakon. Na tržištu na koje planiram izvoziti cijene nikad nije bila ispod dva eura po kilogramu na veliko. Računica da se ovdje uzgajaju trešnje, a tamo prodaju je više nego isplativa", kaže Šare.