Po stablu i 150 kilograma kvalitetne marelice

Iako je lani zbog dugotrajna mraza baš u doba intenzivne cvatnje urod marelice na obroncima Papuka potpuno podbacio, ova je godina za tu nutricionistički vrijednu voćarsku kulturu bila idealna. Berba je u punom jeku, a proizvođači marelice u 'Zlatnoj dolini' zadovoljno trljaju ruke. Po samo jednome stablu u punome rodu ubere se između 130 i 150 kilograma.

- Imam nekoliko sorata marelice koje dozrijevaju etapno, i to u ekološkome uzgoju. Trenutačno beremo 'panoniju' koja je ove godine nešto sitnijeg ploda, ali je urodila kao nikad prije. Stabla koja su u punome rodu, dakle osam godina i više, dala su i do 150 kilograma, a mlađa 50 - 60 kilograma, i to prvorazredne kakvoće. Unatoč obilnim kišnim razdobljima i količini vlage u voćnjaku, bolesti nije bilo - kaže Antun Aleksić, iskusan voćar koji ove godine nema problema ni s plasmanom. Marelice, naime, na domaćem tržištu ima vrlo malo pa se velike količine uvoze i prodaju po vrlo visokim cijenama, čak i do 20 kuna po kilogramu, unatoč daleko slabijoj kakvoći od ove domaće.

Aleksić kaže kako bi realna cijena trebala biti oko 10 kuna što bi pokrilo troškove i omogućilo zaradu. Jedan od razloga što se nasadi marelice ne podižu predviđenom dinamikom, osobito u Požeškoj kotlini gdje visokih položaja i sunca ne manjka, jest nedostatak hladnjača. "Ove godine četiri nas je puta 'tukla' tuča, no marelica se izvukla i dobro urodila. Zbog oštećenja na plodu, sav je urod uglavnom u drugoj klasi, no sve uspijevamo prodati. Hladnjače su definitivno najveći problem nama proizvođačima jer bi nam omogućile odgovarajuće uskladištenje do prepakiranja za veletržnice i trgovine", kaže Ljiljana Krnčević, čija je obitelj voćnjak marelice podigla u Kantrovcima na području od posebne državne skrbi.

Ipak, za marelicu se polako budi zanimanje, a u tome su uvelike pomogli i poticaji koje daje država i po hektaru iznose 18 tisuća kuna i više.

Kako je u marelice iskorištenost velika jer se voće slabije kakvoće koristi za proizvodnju voćne rakije, proizvodni ciklus je zaokružen i jamči zaradu. Iako je osjetljiva na bolesti i mraz, na visokim položajima južnih papučkih obronaka odlično uspijeva pa se proizvođači slažu da budućnosti u toj isplativoj kulturi ima.

Autor: Julijana JANKOVIĆ