Pretraga tekstova
Višnja maraska: Dona kreće u bitku za tržište restorana, kafića i hotela
Upravo su u okolici Škabrnje otkupili čitav urod od oko 1000 tona višnje maraške te nešto kontinentalne, oblačinske.
No otkupili bi oni i pet puta više kad bi u Hrvatskoj bilo dovoljno te dragocjene sirovine, kaže Andrija Klarić, direktor prodaje Dona trgovine iz koje su ovih dana fokusirani na svoj novi adut namijenjen HoReCa lancu (hotelima, restoranima, kafićima).
- Kao jedini prerađivač svježeg voća u koncentrirani sok u Hrvatskoj te jedan od najjačih u regiji Dona je, naime, obogatila svoju ponudu premium 100-postotnih sokova od maraške i jabuke višenamjenskim preljevima za slastice te malim i zabavnim pakiranjima za HoReCa. Potrošači ih, miješajući ih s vodom, mogu sami prirediti kao hladnu ili vruću verziju s nekoliko klinčića, limunom i malo cimeta u kori, što je i Donin doprinos sve izraženijem trendu zdravoga življenja - kaže brend-menadžerica Andrea Kantura.
- Ambiciozni smo i vjerujemo u svoju inovaciju, koja je 100-postotni hrvatski proizvod - dodaje Klarić ističući kako je riječ o “role model” priči kakva njegovoj firmi donosi budućnost.
Čista esencija voća proizvedenog na hrvatskim gospodarstvima zdrava je i ekološka i u domaćem bruto proizvodu ima udio od 100%.
Na velikim premium pakiranjima čep je Pluta, boca Vetropack Straže, a dok su se prije nekoliko godina koštice višanja tretirale kao otpad (zbrinjavanje je samo jednog kamiona takvog otpada stajalo 5000 kuna), sada se prodaju za brikete za potpalu.
Iako tvrtka ima tradiciju još od 1978. godine, priča s vlastitim koncentriranim proizvodom počela je potpuno slučajno, prije nekoliko godina, kad su zbog rekordno niskih otkupnih cijena višanja na svjetskom tržištu hrvatski voćari krenuli krčiti svoje nasade.
- Emotivno smo reagirali, započeli otkup te u svega godinu dana ispitali tržište, našli zainteresirane kupce i razvili domaći proizvod - objašnjava Klarić.
Svojstva autohtone višnje maraške kao korisnog funkcionalnog dodatka prehrani dokazao je i projekt Prehrambeno-biološkog fakulteta u Zagrebu i partnera im iz Ljubljane financiran iz pretpristupnog fonda IPA IIIc, pa nije čudno što je hrvatski “know how“ iz Donje Stubice, koji zapošljava 150 radnika i desetke kooperanata, sve traženiji.
Uz koncentrate višnje i jabuke (za bocu od 0,75 l treba oko 5 kg maraške ili pak i 7,5 do 9 kg jabuka), proizvode, naime, i voćne sirupe, marmelade, kompote, džemove... pod brendom Dona te robne marke širokog voćnog asortimana za gotovo sve trgovačke lance u Hrvatskoj. Svi hrvatski proizvođači sokova za njih kupuju koncentrat iz Done jer su cijenom povoljniji od uvoza, ako nije kineski, hvali se Klarić, a konkuriraju i u izvozu. Kvaliteta i konkurentna cijena donijele su im i internacionalne klijente, a sudjeluju i na međunarodnim natječajima za proizvodnju robnih marki trgovaca.
Na ukupan izvoz Done u Njemačku, Austriju, Poljsku, Ukrajinu, Sloveniju, SAD, Nizozemsku, BiH, Crnu Goru, Makedoniju... otpada već 30% proizvodnje s tendencijom rasta, dok po pitanju sirovine, prvenstveno jabuke, višnje, kupine i borovnice, surađuju s domaćim dobavljačima od Vinkovaca do Splita. Klarić otkriva da im je u planu i podizanje vlastitih nasada kako bi povećali proizvodnju. Lani su u nas otkupili 12.500 tona jabuka, no kako ni njih ne proizvodimo dovoljno, primorani su na uvoz oko 10% sirovine iz BiH te na uvoz koncentrata citrusa, brusnice i aronije.
Autor: Jolanda Rak Šajn
Izvori
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?