Orahova muha u punom letu: Crnjenje ploda ne znači uvijek napad štetnika

Orahova muha (Rhagoletis completa) trenutno je vrlo aktivna u nasadima oraha na području Osječko-baranjske županije. Pregledom lovki u komercijalnim nasadima i na solitarnim stablima utvrđeni su vrlo intenzivni ulovi, a na jednom lokalitetu zabilježene su čak 1.052 muhe u samo 15 dana.

"Let orahove muhe je vrlo intenzivan, a nakon vrhunca zabilježenog sredinom druge dekade kolovoza postupno će se smanjivati. U klimatskim uvjetima istočne Hrvatske traje do kraja druge dekade rujna“, ističe dr.sc Tihomir Validžić iz Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede.

Visoke temperature ubrzavaju razvoj

Ekstremno visoke srednje dnevne temperature i nedostatak oborina dodatno ubrzavaju razvoj štetnika. Inkubacija položenih jaja u prosjeku traje četiri do sedam dana, dok se ličinke razvijaju tri do pet tjedana. Pri sadašnjim temperaturama ti su rokovi još kraći.

"Zbog vrlo visokih temperatura biološki procesi razvoja pojedinih stadija orahove muhe su ubrzani. Inkubacija jaja traje približno četiri dana, a razvoj ličinki očekivano manje od tri tjedna“, objašnjava Validžić.

Ličinke su jedini razvojni stadij koji izravno oštećuje plod. Nakon izlaska iz jaja počinju se hraniti zelenom lupinom, a po završetku razvoja napuštaju plod, padaju na tlo i ukopavaju se na dubinu od pet do deset centimetara, gdje prezimljuju.

Zbog dugog razdoblja izlijetanja zaštita se u pravilu provodi u tri do četiri tretmana, u razmacima od 10 do 14 dana, ovisno o vremenskim uvjetima, intenzitetu zaraze i ulovu na žutim ljepljivim pločama.

"U nasadima u kojima su se proteklih godina bilježile vrlo jake populacije orahove muhe potrebno je obaviti treći, a prema potrebi i četvrti insekticidni tretman“, ističe Validžić.

Crni orah ne znači uvijek muhu

Upravo je prepoznavanje uzroka oštećenja jedan od najvećih problema u zaštiti oraha. Crnjenje i nekroza zelene lupine često se automatski pripisuju orahovoj muhi, iako slične simptome mogu izazvati bakterijske i gljivične bolesti te jabukov savijač.

"Vrlo je važno naglasiti da se simptomi napada orahove muhe lako mogu zamijeniti sa simptomima bakterijskih i gljivičnih oboljenja oraha. Za točno utvrđivanje uzročnika potrebno je otvoriti plod i pregledati ga", upozorava Validžić.

Kod napada orahove muhe zelena lupina progresivno poprima izrazito crnu boju, ali njezina pokožica ostaje neoštećena sve do izlaska ličinki. Na mjestu nekroze plod je mekan zbog žitke mase ispod pokožice.

Ličinke pritom ne mogu oštetiti tvrdu ljusku ni izravno se hraniti jezgrom. Ipak, spojevi koji nastaju tijekom njihova hranjenja mogu kroz šavove tvrde ljuske prodrijeti do jezgre, zbog čega ona tamni, postaje gorka i gubi tržišnu vrijednost.

Druge bolesti oraha

Slična oštećenja mogu uzrokovati smeđa nekroza ploda oraha, bakterijska pjegavost, ali i jabukov savijač. U plodovima koje je napala gusjenica savijača mogu se pronaći i ličinke druge vrste mušice, Polyodaspis ruficornis, koja još nema hrvatski naziv.

"Kod napada orahove muhe ne dolazi do smežuranja nekrotične lupine dok su ličinke aktivne. Plodovi također ne opadaju prijevremeno, nego uglavnom ostaju na stablu sve do berbe. To su važni razlikovni simptomi“, objašnjava Validžić.

Upravo je prijevremeno opadanje jedan od znakova koji može upućivati na gljivičnu ili bakterijsku zarazu, dok kod orahove muhe plodovi ostaju na stablu sve do berbe.

Orahova muha napada nasade, evo kako zaštititi plodove i smanjiti populaciju štetnika

Zaštitu dodatno otežava ograničen broj registriranih sredstava. Prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu, u Hrvatskoj je za suzbijanje orahove muhe registriran jedan insekticidni pripravak na bazi spinosada - Laser.

"Osnovni problem u Hrvatskoj, a slična je situacija i u Europskoj uniji, nedostatak je registriranih insekticidnih pripravaka kojima bi se populacija orahove muhe mogla držati na prihvatljivoj razini“, ističe Validžić.

Iskustva s terena

U SAD-u su neka druga sredstva pokazala visoku ili vrlo visoku učinkovitost, no većina tih aktivnih tvari nema odgovarajuću registraciju u Europskoj uniji ili nije registrirana za primjenu u orahu u Hrvatskoj.

Zato je monitoring jedan od ključnih alata u zaštiti. Iskustva s terena posljednjih godina pokazuju da se visok infektivni potencijal štetnika može značajno smanjiti ako se let redovito prati, a tretmani provode ciljano.

"Praktična iskustva posljednjih pet godina pokazuju da se vrlo visoki infektivni potencijal orahove muhe može smanjiti i do 90 posto ako se uz pomoć struke i znanosti provodi monitoring leta i ciljane mjere zaštite. Kod zaštite oraha zato nije dovoljno samo vidjeti crnu lupinu i pretpostaviti da je riječ o orahovoj muhi. Pravilno prepoznavanje simptoma, praćenje leta i utvrđivanje stvarnog uzročnika ključni su za pravodobnu i učinkovitu zaštitu nasada", zaključuje Validžić.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor