Orah - sadnja, formiranje i održavanje nasada

Mnogi mladi nasadi oraha, na žalost, propali su već u godini sadnje zbog nebrige njihovih gospodara. Najveća pogreška većine voćara je njihovo shvaćanje da su, nakon što su posdadili voćnjak „mirni“ za dugo vremena... Voćnjak strada zbog korova, divljači, glodavaca, bolesti, štetnika, tuče i ostalih vremenskih nepogoda.

S druge strane, ima pozitivnih primjera i zainteresiranih proizvođača oraha koji slušaju struku i spremni su stečena znanja primjenjivati u svojim nasadima.

Kod oraha treba dugoročno ulagati u sadnju, formiranje i održavanje nasada. Jedino u tom slučaju mogu se očekivati kvalitetni i stabilni prinosi.

Sadnja

Obavlja u jesen ili u proljeće no u većini naših agroklimatskih područja bolja je jesenska sadnja. Prije same sadnje,kao i kod svih voćnih vrsta, vrhove korijena treba skratiti i korijen potopiti 15-etak minuta u žitku smjesu svježe kravske balege, zemlje i vode. Voćka se mora posaditi na onu dubinu na kojoj je rasla u rasadniku, uz nju treba postaviti i privezati kolac (2-3 m ) koji će pomoći formirati ravno i uspravno deblo i produljnicu.

Uzgojni oblik

Najčešće piramida ili pravilna palmeta koji odgovaraju većim razmacima sadnje, odnosno bujnim podlogama (isto je i kod oraha koji se uzgajaju za proizvodnju drva). Za orahe koji se uzgajaju za drvo može se formirati višlje deblo (2-3 m ).

Formiranje krošnje

Za ovaj uzgojni oblik treba sadnicu u proljeće prikratiti na buduću visinu debla 1,5-2,0 m. U prvoj godini nakon skraćivanja sadnice potjerat će vršni pupovi iz kojih će se razviti produljnica i izbojci sa listovima što će postati primarne grane u budućoj krošnji. Kod nižih sadnica, u prvim godinama uzgoja treba formirati deblo tako da se potiče razvoj vršnog pupa. Ako na korjenovom vratu ili na deblu potjeraju „nepoželjni“ pupovi, takvi se listovi moraju ostaviti zbog skupljanja hranjiva ili se poviju kontra prema zemlji da se smanji bujnost, a hranjivi sokovi usmjere u vršne pupove ili se pinciraju na 2-3 lista. Oni će se odstraniti u jesen iste ili proljeće slijedeće godine.

U drugoj i trećoj godini rezidba će biti usmjerena na formiranje debla i krošnje pri čemu valja znati da će u prvoj i drugoj godini uzgoja biti u pravilu mali porast nadzemnog dijela voćke zbog prilagodbe i početnog rasta korjenovog sustava. Tek kad se voćka dobro ukorjeni, počet će intenzivniji rast nadzemnog dijela voćke. Stoga je vrlo važno u tom vremenu voćnjak držati čist od korova, štititi ga od napada divljači, bolesti i štetočina.

Slijedećih godina nastavlja se izbor primarnih grana povijanjem ili otklanjanjem od provodnice na 60-80 cm. Na primarnim granama slijedećih godina ostavit će se sekundarne grane o kojima kod oraha ne treba voditi posebnu brigu. Nepoželjne grane i suvišne mladice koje će se razviti na stabu (konkurencije), treba odmah u vegetaciji odrezati dok su zeljaste ali najkasnije do kraja lipnja.

Rezidba u rodu

Stara rodna stabla režu se na slijedeći način:

1. Odrezati ili otpiliti sve polomljene, osušene ili oštećene grane tako da rez bude 20-30 cm u zdravo
2. Odstraniti guste, primarna grane iz sredine krošnje i na razmak 70-90 cm. Odstraniti onu granu koja smeta i ranjava drugu granu.
3. Odrezati konkurentne grane (vodopije) u ljetnoj rezidbi osim u slučaju kada će se koristiti kao produljnica
4. Produljnice grana, kao kod većine voćaka, se ne skraćuju nego se ostavljaju jednostruko na vanjsku granu (kao žice na okrenutom kišobranu)
5. Sve rane obvezno premazati voćarskim voskom.

Autor: Anđelka Hodalić, dipl. ing.