Kada je, prije par godina, od djeda naslijedila OPG, Ivana Panić i njen suprug Matija odlučili su na temeljima obiteljskog imanja pokrenuti vlastiti posao. Danas su najveći proizvođači dunja u Hrvatskoj, na plantaži proizvode 40 tona dunja koje plasiraju u Sloveniju i Italiju, dok samo manji dio prodaju kod nas jer im je naplata velik problem.
Kako bi si osigurali egzistenciju, Ivana i Matija Panić, iz Vrbove kod Nove Gradiške, godinama su, tijekom ljeta, radili na Jadranu kao sezonci, a zimi su odlazili na rad u Austriju. S ušteđenim su novcem, potom, odlučili pokrenuti vlastiti OPG. Prva ideja im je bila da zasade aroniju, no konačna odluka je ipak pala na dunje. Danas mladi par ima prekrasnu plantažu od čak 3.000 stabala dunje, na kojoj godišnje proizvedu 40 tona plodova, a za koju godinu, kada im svi voćnjaci dođu u rod, proizvodnju planiraju povećati na 100 tona dunja godišnje.
"U vrijeme kada smo preuzeli OPG, naša obitelj je obrađivala samo nekoliko jutara zemlje. Godine 2014, pokrenuli smo vlastito obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, na kojem smo planirali zasaditi aroniju, no na nagovor prijatelja koji imaju rasadnik sadnica voća, odlučili smo ipak zasaditi dunje. Baš kao i svaki početak i naš je bio težak jer pokrenuti posao na samo nekoliko jutara zemlje, sa zastarjelim strojevima, nije ni jednostavno, a ni jeftino. Zbog toga smo, u početku, nastavili raditi kao sezonci i odlaziti na rad u Austriju, sve dok nismo skupili nešto novca s kojim smo kupiti strojeve koji su, bar za početak, zadovoljili naše potrebe“, pričaju nam Ivana i Matija Panić.
Početni plan im je bio posaditi maksimalno 400 sadnica dunje, no kako su bili odlučni krenuti u ozbiljnu proizvodnju, za što su potrebne i veće količine sadnica, hrabro su odmah investirali u tisuću komada sadnica dunje.
"Svoje prve sadnice zasadili smo na zemlji koju smo naslijedili, a kako to nije bilo dovoljno, dio zemlje smo uspjeli kupiti od susjeda. Ponovno smo uštedjeli nešto novca pa smo na novoj, kupljenoj parceli 2016. zasadili i svoju drugu plantažu s još 1.000 stabala dunje. Iste smo te godine, na 3 hektara, posadili i nasad lješnjaka“, priča nam Matija.
Uz sve poslove na plantaži, on i supruga Ivana su, u razdoblju od 2013. do 2016. godine, uspjeli obnoviti i još jednu parcelu s ribnjakom, koju je Ivana naslijedila od svog pokojnoga oca. Ako ste pomislili da je to sve, e nije, jer mladi se par 2017. odlučio okušati i u uzgoju crne slavonske svinje. Imaju tri rasplodne krmače te se uzgojem, kako kažu, bave više iz hobija.
"Naš posao s dunjama solidno se razvio. Prošle smo godine svoju plantažu proširili s još 700 stabala, tako da danas imamo cca 3.000 stabala dunje. Trenutno proizvodimo 40 tona dunja, a budući da nam, u narednih nekoliko godina, u rod trebaju doći i voćnjaci zasađeni na još 2 hektara, nadamo se da ćemo u nekoj normalnoj godini ostvariti proizvodnju od oko 100 tona dunje“, kažu Panići dodajući da su za količinu koju sada proizvode, bez problema pronašli tržište.
"Naše proizvode uglavnom plasiramo u Sloveniju. Jedan manji dio smo prošle godine plasirali u Italiju, a tek manji dio prodajemo na hrvatskom tržištu, za preradu u voćne rakije. Istaknuo bih da je najveći problem u Hrvatskoj naplata isporučene robe, što nije slučaj s kupcima iz ostalih zemalja. Primjerice, mi smo isporučili robu s rokom plaćanja od 30 dana po ugovoru, no tek nakon 5 mjeseci isplaćen nam je jedan manji dio. S druge strane, nas nitko ne čeka s naplatom, gorivo plaćamo odmah, kao i sredstva za zaštitu, popravke, struju, hranu...
Dakle mi proizvođači sve plaćamo odmah, a plodove svog rada ne možemo naplatiti mjesecima. Problem naplate je težak uteg koji nas koči, a mlade odbija od poljoprivrede, od koje bismo i mi bili primorani odustati da nismo uspjeli pronaći kupce izvan Hrvatske. Smatramo da bi Ministarstvo poljoprivrede trebalo rigoroznije sankcionirati otkupljivače koji se prema proizvođačima odnose nekorektno. Kada bi se taj problem konačno riješio, poljoprivreda bi doista bila posao iz snova, a Hrvatska bi, što se voćarstva tiče, bila u rangu Italije“, kaže mladi par.
Uz modernu plantažu dunja, odlučili su se okušati i u preradi svojih plodova te su pokrenuli i vlastitu, malu proizvodnju voćne rakije od dunje.
"Prerađujemo samo količine uroda koje nam ostanu nakon berbe, a riječ je o jednoj do dvije tone dunja koje ne prodamo. Za sada svoju voćnu rakiju još uvijek ne prodajemo, skupljamo ju i stvaramo zalihe, sve dok ne prikupimo veću količinu s kojom planiramo izaći na tržište“, kaže nam Matija.
Uz dunje, lješnjake, crne svinje i proizvodnju voćne rakije, svestrani je slavonski par pokrenuo i nepoljoprivrednu djelatnost, kako bi si osigurali dodatan prihod jer voćarstvo je, kažu, rizičan posao, pa se treba osigurati jer se obaveze i doprinosi i za loših godina, moraju podmiriti.
"Nakon što smo dobili zeleno svjetlo kroz podmjeru 6.2, koja OPG-ima omogućava pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti, odlučili smo se dodatno baviti uslugama iskopa, ravnanja i odvoza zemlje, vađenja panjeva i krčenja zapuštenih površina. To nam se činilo kao dobra prilika za dodatnu zaradu kojom bismo si osigurali sigurnost prihoda na OPG-u jer smo uvidjeli da je voćarstvo jako rizičan posao zbog klimatskih promjena i vremenskih nepogoda kojih je zadnjih godina sve više. Smatramo da je pametno osigurati dodatan prihod, budući da troškovi doprinosa i održavanja voćnjaka te samog OPG-a ostaju isti i onda kad, zbog loše godine, urod podbaci“, kaže mladi par.
Na svom gospodarstvu za sada sve rade sami, u berbi im pomažu članovi uže obitelji i nekoliko prijatelja, no razmišljaju i o tome da zaposle jednog radnika, čim to financijski budu mogli podnijeti.
"Vlastitim sredstvima smo pokrenuli naše gospodarstvo, kupili strojeve, izgradili objekte, a svake godine ulažemo vlastita sredstva u modernizaciju našeg OPG-a i edukaciju. Mnogo nam je pomoglo i to što smo, kroz EU fondove, uspjeli povući sredstva. Dok smo, zahvaljujući podmjeri 6.2 financirali spomenutu nepoljoprivrednu djelatnost usluge iskopa te smo kupili mini bager i prikolicu, kroz podmjeru 6.1. Programa ruralnog razvoja smo nabavili traktor i novi malčer“, kažu Panići.
Ako zaboravimo probleme s naplatom, poljoprivreda je, kaže mladi par, odličan posao koji čitavoj obitelji omogućava zdrav život s prirodom.
"Naši planovi za budućnost su daljnje napredovanje i usavršavanje u ovom poslu, modernizacija poslovanja i širenje, koliko god to bude moguće, s obzirom na problem iseljavanja mladih koji za sobom povlači i velik problem nedostatka radne snage“, upozoravaju Ivana i Matija Panić.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica