OPG Barac: Naslijedili zemljište, preselili iz inozemstva i upustili se u poljoprivredu

"Da nismo naslijedili nekoliko čestica zemljišta, možda se nikada ne bi upustili u poljoprivredu", započinju svoju priču supružnici Barac i dodaju: "Odlučili smo čisto iz hobija nešto posaditi kada već imamo zemlju. Bilo je to krajem 2015. godine. Raskrčili smo parcele i shvatili da imaju određeni potencijal te je naše razmišljanje krenulo u smjeru profesionalnog bavljenja poljoprivredom. U to smo vrijeme oboje već godinama radili za međunarodne tvrtke u inozemstvu, ali odluka je pala i preselili smo u Vinodol, u Grižane te se počeli baviti uzgojem smokava."

Ideja o sadnji smokava došla je od LAG-a Vinodol i tadašnje Savjetodavne službe Primorsko-goranske županije. Uzgoj smokava su im preporučili jer je to kultura koja je povijesno vezana za Vinodol i klimatski odgovara ovom podneblju. Osim toga, to je vrlo zahvalna kultura, tražena je i lako se proda svježa, ali i prerađena – kao sušena smokva, smokvenjak, džem od smokve te u perspektivi rakije i likeri što OPG Barac ima u planu proizvoditi.

Krenuli sa skromnih 700 m2

"Sa skromnih 700m2 došli smo na oko 1 ha registriranih voćnjaka – smokvika. To je možda malo za prosječan OPG, pogotovo u usporedbi s kontinentalnom Hrvatskom, Istrom ili Dalmacijom, ali sagledavajući realnost Vinodola, usitnjenost čestica, neriješene imovinsko-pravne odnose posjeda i vlasništva, ovo možemo smatrati uspjehom. Na OPG-u radim ja kao nositelj, uz pomoć supruge i djece kada im to studentske i poslovne okolnosti dopuštaju", kaže Igor Barac.

Slušajući struku i sakupljajući iskustva posadili su oko 150 mladica smokve - sorte zamorčica (vlahinja), istarske bjelice i bružetke. Uzeli su u najam još jedan smokvik od oko 120 stabala navedenih sorti te crnice, petrovke i šaraguje. "Sve naše smokve nastojimo održavati uz pomoć organskog gnojiva i ne koristeći nikakve kemijske pripravke. Od skromnih početaka od cca 500 kg inicijalnog uroda, naša očekivanja sežu do 4-5 tona smokava odnosno prerađevina godišnje. Nadamo se punom urodu za godinu ili dvije", dodaju iz OPG-a Barac.

Pozitivne reakcije i iz inozemstva

Plasman im je ograničen količinom, sve što proizvedu uspiju prodati pa ne razmišljaju o širenju već samo prodaju svježu smokvu i nešto prerađevina putem trgovina u Rijeci i Zagrebu. Poslali su uzorke džema i smokvenjaka u nekoliko trgovina u Njemačku i Irsku te su prvi odgovori vrlo pozitivni, ali tu je stalo jer još ne mogu garantirati tražene količine za isporuku.

"Na par čestica koje nisu pod smokvama posadili smo neke tipično mediteranske ratarske kulture: slanutak, kapulu, češnjak, bob. Iako potencijal restorana Crikveničko-vinodolske rivijere upravo jedva čeka lokalnu proizvodnju, i tu smo limitirani količinama pa moramo selekcionirati. Nažalost, postoji potencijal, ali sljedeće faze traže zapošljavanje koje trenutno u regiji nije moguće ostvariti", navodi Igor Barac.

Na nekim parcelama naišli su na stabla oskoruše, potpuno zapostavljene kulture u Hrvatskoj. Imaju određenu količinu uroda, ali još traže pravi proizvod kako bi krenuli u preradu ove čudesne voćke.

Susret sa tromblonskom minom iz Drugog svjetskog rata

Bilo je i neuobičajenih iskustava u početku od kojih izdvajamo sljedeće: "Kada smo krenuli u strojnu obradu terena na području Grižana, bager je zahvatio gromaču i malo ju porušio. Iz gromače je ispala stara tromblonska talijanska mina iz Drugog svjetskog rata. Policija je preuzela minu uz upozorenje da takvih i sličnih zaostalih opasnih naprava može biti još. S našeg stajališta, ovo je bilo sasvim neočekivano za Vinodol", kažu.

"Poteškoće postoje. Uz već spomenutu rascjepkanost zemljišnih čestica i pravno vrlo složenu i skupu proceduru rješavanja posjedovno-vlasničkih odnosa, dakle okrupnjivanja čestica, problem je i u navodnjavanju - vode ima ili previše ili premalo pa smo primorani koristiti tankove za navodnjavanje u sušnim periodima ili raditi agrotehničke mjere za odvod viška vode za vrijeme obilnih kiša. Također, uslijed zapuštenosti parcela, postoji ugroza od divljih životinja, srna i divljih svinja, radi čega je bilo potrebno postaviti ogradu koja je dodatno povisila troškove investicije", rekli su supružnici Barac.

Žale što se nisu i prije upustili u poljoprivredu

"Bez obzira na sve prepreke, žao nam je da se ovim poslom nismo počeli baviti i puno prije. Usprkos startnim poteškoćama, pticama koje pojedu i 20% uroda, lošim godinama, buri koja pomlati mlade stabljike i ostalo, nadamo se da ćemo kroz godinu-dvije sasvim pristojno živjeti od poljoprivrede. Do sada smo dobili određene potpore, uglavnom iz  iz mjere 6 Programa ruralnog razvoja, odnosno tipa operacije 6.3.1. - Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava na koju smo se prijavili putem LAG-a Vinodol u 2018. godini. Osim nas, prijavilo se još nekoliko malih OPG-ova s ovog područja. Naš prijavljeni poslovni plan u osnovi je bio povećanje nasada smokava te poboljšanje tehničkih sredstava na postojećima (nabavka gnojiva, strojeva - sredstava za obradu tla i navodnjavanje, zaštitna sredstva za prevenciju od štetnika i sl.)

Potpora u iznosu od 15.000 eura nama je od iznimne važnosti jer će nam olakšati posao u svim procesima proizvodnje i podizanja te održavanja nasada. Bez ovih sredstava bilo bi nam kudikamo teže. Osim toga, sukladno veličini OPG-a, u sustavu smo i izravnih plaćanja, no ta sredstva su manja.

Sredstva dobivena putem ove potpore, bi prema poslovnom planu trebala biti dostatna za konsolidiranje proizvodnje i osiguranja plodova za sigurno i kontinuirano sudjelovanje u tržišnoj utakmici, iako se iskreno nadamo da ćemo od samog plasmana naših proizvoda na tržištu postići kontinuiranu proizvodnju i prodaju", dodaju za kraj.