Pretraga tekstova
Dio jeseni ili zime bez oborina, idealan je za uklanjanje mumificiranih plodova sa stabala šljiva, kao i lišajeva. Mumije mogu dovesti do zaraze stabala i težom borbom protiv bolesti u narednoj vegetaciji.
Monilinia fructigena, uzročnik truleži plodova šljiva, jedna je od najdestruktivnijih bolesti u nasadima šljiva. Javlja se već od ljeta, a najveća šteta nastaje pred berbu, kada se, najčešće u unutrašnjosti krošnje, pojavljuju mumificirani plodovi preko kojih se zaraza prenosi na ostale plodove.
Mumije skoro uvijek ostaju na stablu, naročito u slučaju dobrog roda, ako su stabla visoka, zaštita je bila slabija, a rod bio prisutan na vrhovima gornjih grana. Mnoge voćare mrzi, ukoliko ih nisu uklonili trešenjem, skidati takve plodove na toj visini i onda se tijekom jeseni i zime, može pojaviti problem za narednu godinu.
Taj problem ogleda se u tome da, na mjestima na kojima je mumificirani plod pričvršćen za granu, dolazi do omekšavanja tkiva i lakšeg prodora Monilie laxe, uzročnika sušenja grana i cvjetova koštičavog voća. Zbog toga se mnogi voćari pitaju otkud to da se monilija pojavila, iako su na vrijeme odradili tretmane s bakrenim sredstvima.
Poanta je da su to trebali obaviti i u jesen, nakon skidanja svih zaraženih plodova. Taj posao nije lak i najviše takvih plodova nalazi se u voćnjacima s ekstenzivnim načinom uzgoja, ali, šteta može biti velika. Isti posao može se obaviti i s mumificiranim plodovima jabuka, krušaka i breskvi.
Kada se radi taj posao, još jedna radnja koja se može obaviti je skidanje lišajeva sa stabala. Kod šljiva, najčešće se pojavljuje Evernia prunastri, šljivin lišaj.
Poznato je da lišajevi koji su simbioza algi i gljiva, ne utječu direktno na zdravlje stabala, već indirektno, jer sakupljaju vlagu koja može biti "okidač" za napad gljivica.
Isto tako, nije lijepo vidjeti mnoštvo lišajeva, gledajući s estetske strane. Oni jesu pokazatelj da u nasadu nisu primjenjivani pesticidi i da su stabla zdrava, gledajući s te strane, ali, u svakom slučaju, bolje je da se ne dozvoli njihovo pretjerano širenje.
Lako se uklanjanju, bilo primjenom bakra i vapna, posebno ili zajedno, ili četkanjem s površine stabla.
Autor
Više [+]
Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
U prostoru za pisanje kod objave, dobro pitanje o čemu razmišljaš. Pa razmišljam zašto Slavonsko sjeme kod mene u samom vrhu Bilogore podivljalo. Sve kod mene na poljima ide u zrak više od kataloškoga opisa. Do neki dan sa ovoga mjesta vidi... Više [+]
U prostoru za pisanje kod objave, dobro pitanje o čemu razmišljaš. Pa razmišljam zašto Slavonsko sjeme kod mene u samom vrhu Bilogore podivljalo. Sve kod mene na poljima ide u zrak više od kataloškoga opisa. Do neki dan sa ovoga mjesta vidio sam cijelo selo sada nevidim ništa. Suša a sve mi na polju buja. Jedino me brine ova cvatnja, stalno nešto odgađa, nikako da procvate sve, pa da uživaš u cvatni i zujanju pčela kao na moru🐳🐞🐝🌽🌻🐝
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Ajoj Vedrane i Majo što je ovo izgledalo ništa poslije mraza i one sitne tuče. Suncokret je to pregurao mraz i tuču ali kukuruz teže, potrošeno mnogo Više [+] bio stimulatora da se to dovede u red. Sa tamo dalje još od ovoga nisam baš zadovoljan malo prije išao pogledati, e tamo se osjeti malo ova suša. Gledam ja svaki dan ta žuta polja zbog ulja hladno prešanoga. To sam Maji Celing ostao dužan pokazati što ispalo.