Briga za nasade mandarina
Mandarina, svejedno da li se radi o pojedinačnim stablima ili nasadu, najviše brige zahtjeva u razdoblju od sadnje do početka rodnosti.
Nasad treba podizati s kvalitetnim, po mogućnosti jednogodišnjim sadnicama. Kvalitetna jednogodišnja sadnica mandarine treba biti viša od 45 cm, debljine veće od 10 mm, zdrave i neoštećene krošnje, dobro razvijenog i neoštećenog korijena.
Kao i ostale voćne vrste i mandarine su osjetljive na dubinu sadnje. Posljedica duboke ili plitke sadnje je pojava nekih bolesti i zastoj u rastu, stoga se sadnica treba posaditi pravo onoliko duboko, koliko je prije bila u zemlji kao sadnica.
U godini sadnje njega se sastoji u čišćenju tla od korova, zalijevanju po potrebi i oblikovanju krošnje (formiranje uzgojnog oblika). Pravilno oblikovano stablo mandarine daje krupnije i kvalitetnije plodove. Idealna krošnja treba imati tri primarne (glavne) skeletne grane, pravilno raspoređene pod kutom od 1200 i koje u odnosu na zamišljenu os stabla čine kut od 450. Primarne, skeletne grane nose po dvije ili tri sekundarne grane. Uzgojni oblik se formira postupno, već pri sadnji, sadnica se prikraćuje na 50 do 60 cm visine od zemlje. Kada se pojave prvi izbojci, oni se plijeve do visine od 40 cm te se iznad te visine ostave tri dobro raspoređena izbojka, od kojih se formiraju primarne skeletne grane. Na njima svake godine izrastu nove mladice na kojima mandarina sljedeće godine donosi rod. U prvim godinama uzgoja je potrebno uklanjati cvjetove i zametnute plodove. Ako se to zanemari, stablo se slabije razvija i dolazi do zastoja u rastu. Kod ranijih slabo bujnih sorti Wase, prve tri godine uzgoja treba veću pažnju posvetiti uzgoju stabla, oblikovanju krošnje i razvoju korijena, nego prinosu, dok kod kasnih bujnijih sorti Unshiu to bi trebalo trajati do pete godine.
Prvih godina uzgoja treba posvetiti pažnju i zaštiti od bolesti i štetnika te zaštiti od vjetra i niskih temperatura.
Ako je izvršena pravilna priprema tla prije sadnje i meliorativna gnojidba na osnovu kemijske analize tla, u prve četiri godine, što se tiče gnojidbe, potrebne su jedna do dvije prihrane u vegetaciji dušičnim gnojivima (amonijev nitrat ili amonijev sulfat) početkom travnja i polovicom svibnja i to 100 do 150 g po stablu.
Ranije sorte se puštaju na rod u četvrtoj godini starosti nasada, a kasnije sorte u petoj ili šestoj godini starosti nasada.
Autor: Ivo Batinović, dipl. ing. agr. Foto: RGBStock.com
Izvori
Tagovi
Partner
Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba
Znanstvenici otkrivaju golemo bogatstvo samoniklih maslina
Aronija je puna ploda, ali nije dovoljno slatka: Gdje proizvođači najčešće griješe?
Greške mogu skupo koštati: Zašto dinja/pipun nema slatkoću kakvu očekujete?
Navodnjavanje i zelena rezidba u voćnjaku u srpnju - ulaganje u rod, ali i narednu vegetaciju
Aronija je puna ploda, ali nije dovoljno slatka: Gdje proizvođači najčešće griješe?
Superintenzivni uzgoj, dronovi te noviteti u zaštiti i prihrani maslina
Kako formula iz Desana može oživjeti 100.000 hektara zapuštene Dalmacije?
Kako je zagrebački poduzetnik Zvonimir Benčić od viških agruma stvorio brend koji osvaja svijet
Vrućine ubrzale sezonu, suša ugrozila kvalitetu: Kakva je godina u hrvatskim voćnjacima?
Kako formula iz Desana može oživjeti 100.000 hektara zapuštene Dalmacije?
Hrvatska proizvodi sve manje maslinovog ulja, uvoz prvi put premašio domaću proizvodnju
Zaštitite jabuke od jabučnog savijača, ali i uoči berbe
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Mirela Benko Za svoje godine ja sam ti jako neozbiljan, i kada ima problema nekako to volim kroz šalu provesti. Omak ne se meni i na AgroKlubu koja Više [+]
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Mirela Benko Da sam ja gospodin sad bi sjedio na Havajima 🤣🤣🤣🤣 i lovio cure🙊. Ma u svakome selu ima problema, ovo sa domačim svinjama itd..zakazali Više [+]
