Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.
  • Intenzivni nasadi masline
  • 28.12.2015. 16:10

Nije za nas španjolski đir

Od 90-ih godina, zbog povećanja potražnje za maslinovim uljem, razvijen je intenzivniji uzgojni sklop masline s 800 do čak 2.000 stabala po hektaru. Pri najgušćoj sadnji moguće je dobiti čak 9.500 litara maslinova ulja po hektaru. No, je li to pravi put za naše maslinike?

Foto: eapp
  • 1.092
  • 98
  • 0

Tradicionalno maslinarstvo podrazumijeva uzgojni sklop do maksimalno 100 stabala po hektaru. Do sredine 50-ih godina prošloga stoljeća, razvoj maslinarstva bio je spor, bez velikih promjena. Tada dolazi do intenziviranja poljoprivrede, pa tako i maslinarske proizvodnje.

Sadnjom intenzivnih nasada počinje nagli razvoj, uključujući uzgojni oblik, upotrebu mehanizacije, navodnjavanje, zaštitna sredstva te upotrebu gnojiva. Smanjuje se razmak sadnje i intenzivni maslinici imaju do 400 stabala po hektaru.

Od 90-ih godina, kao rezultat povećanja potražnje za maslinama i maslinovim uljem, zbog povećanja populacije, ali i popularizacije maslinova ulja kao zdrave hrane, razvijen je još intenzivniji uzgojni sklop s 800 do čak 2.000 stabala po hektaru, uz smanjenje potreba za radnom snagom. Pri najgušćoj sadnji moguće je dobiti čak 9.500 litara maslinova ulja po hektaru.

U superintenzivnom masliniku stvaraju se neprekidni redovi visoke gustoće, pogodni za potpunu mehanizaciju i automatizaciju uzgoja.

Potrebna puno jača zaštita

Uzgojni oblik je najčešće monokono, a konačni oblik maslinik dobiva u trećoj-četvrtoj godini, kada su formirani neprekidni redovi kao živica. Navodnjava se najčešće kap po kap. Smanjenje troškova proizvodnje podrazumijeva upotrebu mehanizacije gdje je to moguće. Tako se berba obavlja strojevima sličnim onima u vinogradarstvu - nadjahivačem koji nadjaše cijeli red i trešnjom odvaja plodove od stabla.

Zbog gušćeg sklopa i većeg zasjenjenja, a samim time i povećane vlažnosti u mikroklimi maslinika, potrebna je puno češća zaštita jačim atomizerima koji mogu prodrijeti dovoljno duboko u krošnju. Maslina u puni rod može ući već nakon treće godine od sadnje. To omogućuje brz povrat uloženih sredstava.

Jedan od problema kod superintenzivnog sklopa jest vijek trajanja maslinika. On je 15 godina, a tako je kratak zbog intenzivnog iskorištavanja biljke. No preporuke andaluzijskih stručnjaka su ipak sadnja superintenzivnih maslinika, čak i krčenje tradicionalnih, jer je bilanca nakon 15 godina bolja kod superintenzivnog uzgojnog sklopa nego kod rjeđeg sklopa.

Kvaliteta ulja adut za brži povrat sredstava

Visoka početna ulaganja, ali i kratko trajanje nasada, rezultirali su podizanjem superintenzivnih nasada s manjim razmakom sadnje. Novi sistem sadnje na kojem se trenutno obavljaju ispitivanja s pokusnim nasadom u blizini Seville u Španjolskoj ima 700 stabala/ha. Ovakvom sadnjom smanjuje se mogućnost neobuzdanog prerastanja uzgojnog oblika. Naime, maslina je biljka ne tako malog habitusa pa ju je teško ukrotiti i srezati na širinu samo jedan metar, a visinu dva metra. Berba se obavlja strojno.

Uzgojni oblik je Y forma postavljena okomito na kretanje reda. Sistem navodnjavanja je kap po kap. Ovaj uzgojni sklop za cilj nema dobiti što veći urod, nego uz što manja ulaganja dobiti maslinik potpuno pogodan za mehanizaciju te ulje najviše kvalitete. Upravo je kvaliteta ulja adut za brži povrat uloženih sredstava.

Kojim bi putem trebala Hrvatska

U proizvodnji maslinovih ulja u svijetu Hrvatska ima udio od 0,13% (IOC, 2014). Na svjetskoj razini ta proizvodnja je toliko mala da je u razini statističke pogreške. Unatoč tome, brojni su naši maslinari poznati po svojim uljima širom svijeta.

Većina ulja se proizvodi na manjim gospodarstvima, što povisuje cijenu proizvodnje, no oni koji imaju ekstra djevičansko ulje vrhunske kvalitete, koje je uz to nagrađeno na nekoj od smotri, ne brinu za plasman. Superintenzivni nasad nudi brži povrat kapitala te veće urode uz manje potrebe za radnom snagom. Uvođenje superintenzivnog nasada češće je na područjima koja nemaju maslinarsku tradiciju.

Takav uzgoj ograničen je na nekoliko sorti koje su podrijetlom iz Španjolske, Italije, Grčke i Izraela. Zbog gustoće sklopa, upotreba zaštitnih sredstava je češća i koncentriranija. Budućnost hrvatskog maslinarstva je u proizvodnji ulja najviše kvalitete, zaštiti ulja kao ekološkog proizvoda te zaštiti izvornosti, odnosno potvrdi da je ulje proizvedeno i prerađeno u Hrvatskoj od autohtone sorte.

Potencijal distribucije maslinova ulja

Hrvatska je prepuna još neotkrivenih autohtonih sorti, od kojih su neke nesvjesno već u proizvodnim nasadima. Njih je potrebno pobrojati i sistematizirati kako bi se proširila paleta autohtonog sortimenta, a samim time i krajnjeg proizvoda - maslinova ulja. Zaštitom ulja kao ekološkog proizvoda te zaštitom izvornosti moguće je naplatiti dodatnu vrijednost ulja, pogotovo na stranim tržištima. Zbog velike promocije i popularizacije ekološke, zdrave hrane, sve je veća potražnja i za ekološkim maslinovim uljima.

Naime, Hrvatska je prepuna djevičanskih tala pogodnih za maslinarsku proizvodnju zbog svoje povijesti. Naime, kada je sredinom prošlog stoljeća počela intenzivna poljoprivreda, primorska Hrvatska nije slijedila taj trend, tako da je izostala dugogodišnja upotreba mineralnih gnojiva i zaštitnih sredstava.

Superintenzivni nasad samo za velike površine

S obzirom na to da je Hrvatska turistička zemlja, veliki je potencijal distribucije maslinova ulja. Potrebno je raditi na prezentaciji hrvatskih ulja kako bi se turistima ponudio izvorni hrvatski proizvod, umjesto jeftinih uvoznih ulja, te na taj način plasirala većina domaće proizvodnje.

Superintenzivni uzgoj isplativ je samo na velikim površinama zbog zahtjeva za skupom mehanizacijom. Prije uvođenja superintenzivnog uzgojnog sklopa masline potrebno je ispitati utjecaj na okoliš jer bi takva intenzivna poljoprivreda, budući da je na krškom terenu, zasigurno ostavila negativan trag na pitke vode, tako da bi se u troškove podizanja i održavanja maslinika trebala ubrojiti i detoksikacija tla nakon proizvodnog vijeka nasada.

Autor: Krešimir Šimunac, Foto: eapp


Izvori

Maslina - Slobodna Dalmacija


Tagovi

Intenzivni nasadi masline Monokono Y oblik Maslinici Mehanizacija Industrijalizacija Intenzivna poljoprivreda

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Znate li šta je ovo?