Neka čizma presudi: Kako pripremiti parcelu za sadnju borovnica?

Borovnica je jedna od najzahtjevnijih voćaka jer traži dobru pripremu zemljišta prije sadnje.

Na parceli na kojoj se planira podizanje nasada ne bi trebalo biti ostataka rajčice, krumpira, patlidžana, paprika, jagoda i malina jer ih napadaju iste bolesti.

Traži nižu kiselost tla

Najbolje je da se zemljište odmori barem jednu godinu, da se posiju ratarske kulture ili da se prihrani gnojivima koja u sebi sadrže fosfor, kalij i sumpor, jer naša zemljišta, najčešće, deficitarna su s ovim elementima.

U svakom slučaju neophodno je da se obavi analiza tla. Borovnica voli humusna, ali i kisela zemljišta, pH reakcije od 3,5 do 4,2, što predstavlja najbolji raspon kiselosti za njen uzgoj, iako uspijeva i na tlu s pH višim od 4,2 odnosno i do 5,5.

Razbacati hranjiva po parceli

Kada se obavi analiza tla, radi se po preporukama koje stoje u analizi. Najčešće bi trebalo dodati odgovarajuću količinu NPK gnojiva s više fosfora i kalija, kao i određenu količinu stajnjaka koji je potreban prije sadnje. Kasnije, tijekom rasta borovnica, nije neophodno, jer njegovo dodavanje snižava pH vrijednost tla.

Nakon izvršene analize, pristupa se oranju i tanjuranju parcele. Poslije toga rasipa se sječka, piljevina, stajnjak i NPK gnojivo.

Ako se proizvođač želi baviti ekološkom proizvodnjom, umjesto NPK gnojiva može staviti organsko peletirano gnojivo, također s više fosfora i kalija. Zatim se vrši frezanje, kako bi se navedene komponente unijele u zemljište.

Izdignuti tlo prije sadnje

Budući da borovnica zbog plitkog korijena ne podnosi zadržavanje vode, najbolje je da se naprave uzdignute gredice visine do 40 centimetara. One se prave poslije frezanja koji s dvije strane nabacuje zemlju, a koja se zatim ponovo freza u dva ili tri navrata, kako bi se postigla što mrvičastija struktura zemljišta.

Ako vam čizma upada u zemljište, to je znak da je zemlja dobro pripremljena. Sitno korijenje borovničinog korijenovog sustava ne može se probiti kroz tvrdo zemljište, zbog čega često dolazi do propadanja sadnica.

Folijom spriječiti rast korova

Kada se završi s frezanjem, po redovima se posipa treset i još gnojiva s fosforom i kalijem, a zatim se na zemlju postavlja sustav za navodnjavanje i folija koja spriječava rast korova, jer su oni najveći problem s kojim se suočavaju voćari.

Folije moraju biti vodopropusne zbog velikih potreba za vodom. Ako folija nema rupe, skalpelom se reže i obavlja sadnja. Korijen se reže sa strane kako bi se potaklo grananje nakon sadnje jer se nalazi u posudama u kojima dolazi do uvijanja korijenovih dlačica prema unutra.

Dobro bi bilo da se prije postavljanja u sadne rupe korijen potopi u vodu s čajem od kamilice ili vrbovih grančica, a sve radi boljeg ukorjenjivanja.

Nakon sadnje može se izvršiti tretman bakrenim sredstvima, a rezidbu je najbolje obaviti u proljeće.