Ne žele strojnu berbu, bobice voća ubiru ručno!

"Uzgojem bobičastog voća obitelj i ja bavimo se tri godine. Inače mi smo šesteročlana obitelj i većinu vremena provodimo zajedno, a sve je krenulo iz hobija a vjerojatno i iz ljubavi prema radu na zemlji jer su nam korijeni iz Slavonije", započeo je svoju priču nositelj OPG-a Andrašević, Matija Andrašević mladi poljoprivrednik rođen 1997. godine.

Sjedište Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Andrašević je u Zagrebu, dok se njihovo imanje s nasadima nalazi u Moslavini, u lijepom Moslavačkom naselju Voloder - Veliki borik.

Glavni motiv im je, kaže, imati raznoliku ponudu sezonskog voća koje je moguće obrađivati unutar obiteljskog gospodarstva, te istu plasirati kroz osobnu (direktnu) prodaju na tržnicama kao i privatnim osobama.

Uzgoj bobičastog i jagodičastog voća

Na gospodarstvu većinu radova obavlja Matija s obitelji koja s njim broji šest članova: majka, otac te braća. Kod berbe plodova zatraže pomoć od prijatelja i poznanika. Na njihovom gospodarstvu uzgajaju aroniju, borovnicu, crveni i crni ribizl te ogrozd, te jagodičasto voće malinu i kupinu. Prvo voće koje su počeli uzgajati je aronija i kupina, a s vremenom su proširili imanje i zasadili ribizl, jedan dio maline i borovnice. Sve se to nalazi na 1,4 h zemlje.

"Nema voća koje nije zdravo, a ako se konzumira i priprema na vrijeme može biti samo bolje i zdravije, tako da je naša preporuka pravilna prehrana kroz voće. Mi ne možemo nekome odrediti, ali možemo preporučiti tako da predlažemo da se odluče na bobičasto voće jer bobičasto voće je jedan od neprocjenjivih darova prirode. Upravo ono obiluje vrlo važnim nutrijentima neophodnim za zdravlje čovjeka", istaknuo je Matija Andrašević.

Svaka od bobičastih voćki je vrlo bogat izvor hranjivih tvari, vitamina (C, A, E, B ), minerala (željezo, kalij, mangan, kalcij, fosfor, magnezij), prehrambenih vlakana, te ostalih važnih spojeva od kojih se posebno izdvajaju flavonoidi antocijanin i flavonol.

Skoro stopostotna ručna briga o voću

Poslove na imanju trenutno, kako kažu, obavljaju 99% ručno. Njihovi nasadi nalaze se na brdovitom predjelu i to su mladi nasadi koji trenutno traže najviše njege.

"Pokušat ćemo održati trend branja voća ručno tako da naši kupci dobiju proizvode prirodne što znači da ne planiramo ići na strojnu berbu", istaknuo je Matija Andrašević.

Čini mu se, dodaje, da se sve više ljudi pokušava što zdravije hraniti i to se vidi i po potražnji koja je svake godine sve veća. Stoga pokušavaju plasirati što više svježeg voća, a manje iskoristiti za preradu.

Proces uzgoja bobičastog voća je dugotrajan. Potrebno je prvo sadnicu zasaditi, formirati pa tek onda dobiti nešto od nje. Tako da se na nasadima bobičastoga voća očekuje u njegovoj 4-5 godini starosti. Stoga u uzgoj treba uložit puno truda i ljubavi prema svakoj biljci da bih ona to mogla vratit, ali isto tako zavisi o vremenskim prilikama.

Cilj im je ovu jesen proširiti nasade voća

Ovu jesen kreću sa proširenjem i sadnjom novih nasada bobičastoga voća tako da bi dobili sveukupno oko 4 h zasađenog bobičastog voća.

"Bobičasto voće je ono koje većina nas s nestrpljenjem očekuje i vjerojatno ne postoji nitko tko ne obožava barem jednu vrstu ovog zdravog voća. Kod same prodaje trenutno ide ono voće koje ima trend - malina, kupina i aronija ali mi ćemo pokušati vratiti i one stare sorte bobičastoga voća koje se je sklonilo u stranu jer narod u današnje vrijeme samo prati trend", istaknuo je Matija Andrašević.

Bobičasto voće ima širok spektar mogućnosti upotrebe - od konzumacije svježih plodova, do pripravljanja sokova, frapea, kompota, salata, džemova, marmelada i kolača.

Fotografije: Arhiva OPG-a Andrašević