Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Navodnjavanje
  • 08.04.2015. 07:35

Navodnjavanje i fertirigacija plantažnih nasada

Ključni faktor koji odvaja uspješne voćare od onih manje uspješnih je posjedovanje sistema za navodnjavanje i fertirigaciju.

  • 1.575
  • 104
  • 0

Ključni faktor koji odvaja uspješne proizvođače jabuka, od onih manje uspješnih, mogućnost je efikasnog i nadasve racionalnog korištenja sustava za navodnjavanje i fertirigaciju.

Pogotovo ovo vrijedi u ekstremno sušnim godinama kada se u pitanje može dovesti i sama uspješnost proizvodnje jabuka i mogućnost da se izbjegnu stresni uvjeti u njihovoj proizvodnji. Bez korištenja ovakvih sustava, danas nije moguće ozbiljno bavljenje voćarskom proizvodnjom, a o plantažnoj proizvodnji jabuka da i ne govorimo.

Važnost vode

Prvi preduvjet prije početka sadnje plantaže jabuka je instalirati prvu žicu, na koju polažemo T-tape trake tj. navodnjavanje kap po kap. Odmah po sadnji potrebno je pustiti navodnjavanje u pogon, jer se danas uglavnom sade knip sadnice s prijevremenim izbojcima, koji imaju veliku transpiracijsku površinu i ukoliko ne bismo imali vodu u trenutku sadnje, došlo bi do velikog gubitka sadnica uslijed sušenja. Često sam svjedok situacija kada naši voćari podignu suvremenu plantažu jabuka sa skupim sustavom za navodnjavanje, koji gotovo da ne koriste za fertirigaciju, a kada je riječ o navodnjavanju, koriste se količine vode nedostatne za dobivanje krupnih plodova u prvoj klasi.

Ovdje stavljam naglasak na korištenje vodotopivih gnojiva kroz sustav za fertirigaciju, kao vrlo efikasan način da voćki pružimo brzu dostupnost hranjiva u vrijeme kada joj to najviše treba i da hranjiva doziramo u potrebnoj količini, bez suvišnog ispiranja ili pak njihovog prelaska u netopive i voćki manje pristupačne oblike. U ovom pregledu više ćemo pažnje posvetiti fertirigaciji i načinima kako poboljšati opskrbljenost voćke lako dostupnim hranjivima. Prije svega potrebno je znati slijedeće činjenice o fertirigaciji, kao i razlike između fertirigacije i i konvencionalnog načina gnojidbe mineralnim gnojivima.

Učinkovitost fertirigacije i do 40%viša

U aridnim (sušnim) klimatima, pokretljivost hranjiva u zoni korijenovog sustava znatno je manja i može predstavljati problem. Upotreba navodnjavanja kap po kap anulira ovakav problem i omogućava znatno bržu dostupnost hranjiva u voćki pristupačnom obliku. Fertirigacijom omogućavamo točno doziranje i točno planirano vrijeme primjene makro i mikro hranjiva, bez suvišnih gubitaka (ispiranjem ili prelazom u netopive oblike).

Recentne znanstvene studije su pokazale da je, u komparaciji sa konvencionalnom gnojidbom, potrebno drastično manje hranjiva, primijenjenih kroz sustav za navodnjavanje, kako bi se postigao isti efekt na rast i razvoj voćaka. Prema nekim studijama smatra se da se učinkovitost ovakvog načina gnojidbe penje i do 40% u odnosu na konvencionalnu primjenu hranjiva.

Navodnjavanjem kap po kap štedimo do 50% količine vode u odnosu na navodnjavanje orošavanjem.

Pokretljivost fosfora i kalija, kao slabije pokretnih hranjiva, znatno se poboljšava kada ih koristimo kroz sustav za navodnjavanje. Naravno, ovaj način primjene ima i određenih nedostataka, poput neujednačenog plasmana hranjiva ukoliko smo krivo projektirali sustav pa se dogodi da po cijeloj dužini dripova, po svakoj kapalici nemamo isti protok vode, što se u praksi znalo često događati, posebno u počecima postavljanja ovakvih sustava, kada nije bilo dovoljno prakse i znanja od strane isporučitelja ovih sustava. Ovdje možemo koristiti jedino vodotopiva gnojiva, ali to sada i nije neko ograničenje jer u ponudi u RH imamo i mono i kompleksna gnojiva većine svjetskih proizvođača.

90% rodnog volumena na kraju druge vegetacije

Budući su knip sadnice intenzivno navodnjavane u rasadniku, nakon njihove sadnje je ključno u prvoj godini omogućiti brzu dostupnost većih količina vode i vodotopivih gnojiva, kako bi se čim prije postigao rodni volumen (poželjno do kraja treće godine). U praksi je čest slučaj da se 90% rodnog volumena postiže već na kraju druge vegetacije.

Zadnjih godina susrećemo se sa ranim sušama već u proljeće, što dovodi do stresa i pojave sitnih plodova i zbog toga je ključ uspjeha u ranom početku fertirigacije, kako bi se omogućila prisutnost hranjiva u fazi kada se u oplođenim plodovima odvija dioba stanica. Veličina plodova izravno je u korelaciji sa brojem stanica u plodu. Kasnije se te stanice samo izdužuju i ne možemo previše utjecati na veličinu plodova. U početku vegetacije naglasak treba dati na gnojiva s većim sadržajem dušika ili na monodušična gnojiva, dok u kasnijim razvojnim fazama (u našim uvjetima od 15.07), naglasak treba biti na fosfornim i kalijevim gnojivima, kako ne bi imali problema sa dozrijevanjem drveta i opasnošću od moguće pozebe uslijed oštrijih zima.

Sadržaj vlage u tlu

Kada je riječ o početku navodnjavanja tada možemo reći da je to onaj trenutak kada sadržaj dostupne vlage u tlu padne ispod poljskog kapaciteta tla za vodu. Razlika između trenutne vlažnosti i poljskog vodnog kapaciteta svakog tla daje nam obrok navodnjavanja. Idealno bi bilo znati koliki je poljski vodni kapacitet tla u voćnjaku, što se određuje u pedo-laboratoriju.

On naravno ovisi o tipu tla i značajno varira. U praksi se dosta često koristi irometar čiji se rad bazira na mjerenju vakuma, koji se očitava na brojčaniku, a nastaje kada se voda iz cijevi postavljene u zoni korijenovog sustava upija od strane suhog zemljišta. Što je zemljište suše, vrijednosti su veće, kako se zemljište vlaži tako se vrijednosti smanjuju, te iskustveno možemo za svaki tip zemljišta odrediti gornju granicu kada započinjemo sa navodnjavanjem i donju granicu kada moramo prestati sa navodnjavanjem (obično kada vlažnost dostigne vrijednost poljskog vodnog kapaciteta).

Pravilno planiranje navodnjavanja i fertirigacije

Samo pravilno planiranje navodnjavanja i fertirigacije svakodnevno omogućava voćki dostupnost vode i hranjiva te optimizira rast, nemamo gubitaka hranjiva ispiranjem u dublje slojeve tla i podzemne vode, a nema niti stvaranja zračnih džepova oko korijena, koji onemogućavaju usvajanje hranjiva u biljku, dolazi do smanjene proizvodnje ugljikohidrata, a oni su opet snažni promotori u usvajanju hranjiva putem korijenovog sustava.

Kada je riječ o dušiku, stabla jabuka ga usvajaju u početku vegetacije pa do cvatnje, iz rezervi dušika pohranjenoj u prošloj vegetaciji (deblo, grane, korijen, pupovi).

Korištenje rezervi uglavnom završava do početka rasta izboja, a to je u praksi kod većine sorti oko sedam do 10 dana nakon pune cvatnje, osim sorti, poput sorte Fuji, gdje izbojci kreću sa porastom usporedno sa cvatnjom. Dakle da bismo dušik koristili optimalno, kod plantaža u punom rodu sa fertirigacijom valja krenuti odmah po završetku cvatnje, te rasporediti doze u više tjednih aplikacija, a zadnje aplikacije završiti u našim uvjetima do kraja lipnja, eventualno do polovine srpnja. Pošto se nitrati vrlo lako ispiru u dublje slojeve tla, potrebno je ići sa manjim koncentracijama otopljenog dušičnog gnojiva u vodi (1 do 2 grama po litri), i sa manjim dozama (5 do 7 kg čistog dušika po ha) u svakom obroku.

Priprema za fertirigaciju

Prije samog početka fertirigacije potrebno je ovlažiti tlo do poljskog kapaciteta na dubini 20 do 25 cm, pa tek tada krenuti u izvođenje fertirigacije, te po njenom završetku naknadno pustiti navodnjavanje kako bi tlo bilo ovlaženo do zone od 30 do 35 cm (glavnina korijenovog sustava). U tom trenutku glavnina korijenovog sistema ima na raspolaganju vodenu otopinu lako dostupnog dušika, i spriječena je mogućnost njegovog ispiranja u dublje slojeve.

Ključno je svakodnevno održavati optimalnu vlažnost u zoni glavnine korijena (30 do 35 cm). U našim uvjetima dobro se pokazao tretman od sedam do 10 tjednih aplikacija, završno do kraja lipnja ili polovine srpnja. Na pjeskovitijim tlima zbog veće mogućnosti ispiranja hranjiva, potrebno je ići u fertirigaciju više puta sa manjim dozama i obrnuto na glinastijim tlima, manje puta veće doze.

Optimalne kolilčine dušika

Kada je riječ o količini ukupnog dušika izraženog kao kg čistog N /ha, tada ne možemo dati jednoznačan odgovor, jer ova količina će varirati u zavisnosti od plodnosti i zaliha hranjiva u tlu, sorti, podlozi, gustoći sklopa, prethodno ubranim količinama, itd.

Generalno se može reći da će na srednje teškom tlu, u gustom sklopu, na slabo bujnoj podlozi poput M9, i planiranom urodu od 45 t/ha, kod sorte Golden Delicious i sorte Gala trebati godišnje dodati više od 60 kg čistog dušika po ha, kod bujnijih sorti poput Jonagolda i sorte Fuji te količine mogu biti i znatno reducirane.

Kako bi se ustanovile koje su to optimalne količine dušika potrebne, najbolje je uvesti tri godišnje analize lista na sadržaj glavnih hranjiva (N:P:K), te jednu godišnju analizu tla na sadržaj dostupnog dušika u tlu (N-min metoda), koja se može obaviti u zavodu za tlo. Tek nakon višegodišnjeg praćenja ovih vrijednosti, i praktičnog iskustva, biti će moguće odrediti za svaku proizvodnu lokaciju ponaosob, potrebne količine N i vremenski raspored doziranja.

Ovdje je dat naglasak prvenstveno na N kao glavni biogeni element, uz P i K, za kojeg je bitno da ga nemamo ni u manjku niti u suvišku, jer u nedostatku, imamo sitne plodove i ulazak u alternativu, a u suvišku pojačan rast, debalans u ishrani sa mikro hranjivima, lošije bojanje, slabije zametanje cvjetnih pupova, itd.

Potrebe za većinom mikro elemenata moguće je zadovoljiti folijarnim aplikacijama, osim u slučajevima kada nam pH otopine tla onemogućava (blokira) dostupnost istih. Samo uravnotežena primjena svih makro i mikro elemenata dati će zdravu biljku i kvalitetne plodove, te smanjiti troškove proizvodnje. O ostalim makro i mikro elementima i njihovoj adekvatnoj primjeni biti će podrobnije riječi u slijedećim člancima.


Tagovi

Navodnjavanje Fertirigacija Hraniva Dušična gnojiva Kalij Fosfor Plodovi Kap po kap Plantažna proizvodnja Vodotopiva gnojiva Pokretljivost hranjiva Rodni volumen Suša Dioba stanica Vodni kapacitet


 

Tomislav Soldo

Više [+]

Diplomirani agronom smjera VVV sa višegodišnjim iskustvom u uzgoju vinove loze te podizanju i vođenju nasada raznog voća. Proizvodni savjetnik - konzultant brojnim voćarima u Slavoniji i Baranji.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Danas bez navodnjavanja ne možemo govoriti o ozbiljnijoj poljoprivrednoj proizvodnji. Izgradnja akumulacije u svrhu navodnjavanja je velika investicija, ali ima niz prednosti. Više detalja su nam otkrili Siniša Hrgović, dipl.ing.agr, Adam D... Više [+]