Na policama dm-a eko orasi OPG-a Kovač

OPG Kovač koji je registriran 2004. godine nalazi se na lokaciji Jaškovo kod grada Ozlja i ima ekološku proizvodnju na 33 ha. U blizini imaju nasade oraha na osam hektara sa 900 stabala te imaju i tikvu uljaricu na 15 hektara, heljdu, ječam i pšenicu na 10 hektara.

Tomislav je nositelj gospodarstva, a supruga Snježana i njegovi roditelji su članovi. Prije su radili u drugim djelatnostima, a sada su se posvetili poljoprivredi. Veći dio posla se obavlja pomoću mehanizacije, a svi rade sve poslove, uključujući prodaju i marketing.

Bez osiguranja se ne može funkcionirati

Susrećete li se s nekim poteškoćama?

Za urod oraha se mora čekati do osam godina na prvi prinos i da bude količina 15 do 20 kg oraha. Godišnji prinos po stablu bude 15 do 20 kg. Dvije godine smo imali problema s mrazom, ali tu smo se zaštitili sa osiguranjem, tako da ono pokrije štetu, a inače se bez osiguranja ne može funkcionirati. Orasi se moraju skladištiti u hladnjačama, a idealna temperatura je do 4 stupnja. Svake godine se mora poštivati plodored i rotirati proizvodnja buče i stavljati je na drugo mjesto. Dosta ljudi je voljno dati svoju zemlju u zakup da ne raste šikara što je dobro da je razvijena svijest za razliku u nekim drugim sredinama.

Imamo kompletno postrojenje za buču i orahe

Jeste li se prijavili na neku od mjera iz ruralnog razvoja?

Išli smo na mjeru 4.1.1. te smo dobili konačnu odluku i sada imamo kompletno postrojenje za buču i orahe. Imamo svoj kombajn odnosno berač koji ima funkciju usisavača te odvaja orahe od lišća i grana, a tresač funkcionira na bazi kratkih trzaja i sve otpadne tako da nema mogućnosti da dođe do bolesti. Posjedujemo i liniju za čišćenje oraha od jezgre te sušaru za pranje i poliranje buče. Suha koštica od buče ide u sušare i mora biti oprana i sušena kroz noć, a po danu se bere te se po noći suši pa se onda pakira u jumbo vreće i tako stoji uskladištena do proizvodnje ulja. Za orahe je bitno samo nakon čišćenja da budu u hladnjači. Berba oraha i bundeva bude u jesen.

Tko hoće može puno naučiti iz našeg iskustva

Koliko su mladi motivirani da rade u poljoprivredi?

Mladi su jako malo voljni ostati na poljoprivredi, ali s obzirom na naš pozitivan primjer imaju dosta upita, a mi smo im uvijek na raspolaganju što se tiče informacija pa tko hoće može puno naučiti iz našeg iskustva.

Dizajn i pakiranje za Eko orahe smo osmislili sami

Kako je došlo do suradnje sa DM-om? Odakle ideja za dizajn i ime Eko orasi jezgra?

Javili smo se na dm-ov natječaj najbolje dolazi iz prirode, a preko firme Internova koja dosta toga radi za dm, smo uvezli eko orahe u trgovinu olakšanim putem i na taj način se proizvod plasirao na tržište. Dizajn i pakiranje smo osmislili sami te smo nosili ambalažu i proizvode koji su prošli sve potrebne analize i strogo su certificirani. Naši eko orahi su u manjim pakiranjima i namijenjeni su za grickanje poput čipsa od jabuke.

Stavljamo mikorizu na korijen oraha i time biljka dobiva sve što joj je potrebno

Imate li problema sa štetnicima ili bolestima i kako to riešavate?

Bolesti do sada nismo imali, a nasad malčiramo da ne dođe do razvoja grinja ili bolesti. Stavljali smo mikorizu na korijen oraha odnosno crni tartuf i biljka se na taj način razvija prirodnim putem. Time se pospješuje razvoj i rast volumena korijena, a biljka uzima hranjiva i sve sto joj je potrebno. Zaštićujemo orahe eko vapnom preko zime.

Bili smo u emisiji Seoska gozba i to nam je dosta pomoglo u marketingu

Izvozite li proizvode izvan Republike Hrvatske i kako plasirate vaše proizvode?

Razgovarali smo sa Slovenijom oko bučinih koštica no ti pregovori su još u proceduri. U idućoj sezoni bi voljeli na tržite plasirati bučine koštice. Preko facebooka ljudi naručuju i mi jednom tjedno dostavljamo orahe za Zagreb. Bili sm u emisiji Seoska gozba na HRT-u prije neke dvije godine i to nam je dosta pomoglo u marketingu i od tada nas dosta ljudi kontaktira, a isto tako idemo na sajmove koji se održavaju u Zagrebu, Karlovcu i Rijeci.

Na Štrudlijadi je za Guinsessovu knjigu napravljena najveća štrudla dugačka 1500 m

Koji su vam planovi za budućnost?

Da bi bio uspješan u ovom poslu moraš stalno biti prisutan na sajmovima, sastancima i raznim prezentacijama. U budućnosti se planiramo prijaviti na mjeru 6.2. za nepoljoprivredne djelatnosti koja se odnosi na seoski turizam i preradu proizvoda. Željeli bi povezati naš OPG sa turizmom. U 2015. godini je u našem kraju održana Štrudlijada i napravljena je štrudla dugačka 1.500 metara. Na manifestaciju je došlo oko 2.000 ljudi iz Zagreba. Cilj nam je kroz seoski turizam i događanja plasirati svoje proizvode i podići broj kupaca na kućnom pragu te povećati posjećenost ljudi u ovom kraju. U planu nam je još napraviti izletište i sobe za prenoćište te se povezati sa restoranom Žganjer.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor