Voćari su vrlo osjetljiva grupa poljoprivrednika načeta višegodišnjim lošim poslovnim rezultatima. Ovaj mraz će zapečatiti sudbinu velikog broja voćara. Hoće li država i EU to mirno gledati ili će nešto poduzeti?
Vijesti su bile po medijima, konferencije za novinare su završile, svjetla reflektora su se pogasila. Govorilo se o nužnosti pomoći voćarima koji su teško pogođeni mrazom. No, hoće li biti što od toga?
Sada se ne govori gotovo ništa u medijima, a voćari između sebe defetistički zaključuju kako država iskreno brine za njih, a mnogi komentiraju kako nije niti motivirana niti sposobna išta po tom pitanju učiniti. Sama nema novca, a da bi se dobila sredstva za pomoć od EU, treba imati volje, iskustva i treba znati kako to napraviti.
Hrvatska nema jaku lobističku struju u Bruxellesu, a voćari niti sami nisu dovoljno organizirani i vješti da svoje potrebe/zahtjeve artikuliraju. Političari žele jasne poruke i jasne akcijske prijedloge. I to je u redu.
Vijesti su bile po medijima, konferencije za novinare su završile, svjetla reflektora su se pogasila.
Navodno su ministarstva poljoprivrede Austrije, Slovenije i Hrvatske povezana o ovom pitanju. Ne znamo točno kako. Ogromne su razlike u organiziranostima, kako samih ministarstava, tako i samih voćara. Ono što sigurno znamo da su Austrijanci, već se sada vidi, konkretniji.
Izašli su s prvim procjenama koje procjenjuju na cca 200 milijuna eura ukupnih šteta. Dio se odnosi na izostanak uroda zbog mraza, a dio se odnosi na uništene nasade zbog snijega koji je srušio cijele voćnjake, kojih je oko 200 hektara. S tim iznosima su već izašli van kao i s jasnom porukom:
"Voćari su vrlo osjetljiva grupa poljoprivrednika načeta višegodišnjim lošim poslovnim rezultatima. Ovaj mraz će zapečatiti sudbinu velikog broja voćara. Hoće li država i EU to mirno gledati ili će nešto poduzeti u vezi toga? Točka!" S druge strane, niti Hrvati niti Slovenci još nisu izašli niti s preciznijim brojkama van, niti s jasnom strategijom što se po tom pitanju da učiniti.
Činjenica jest da je mraz ostavio posljedice u sljedećim zemljama EU: Češka, Slovačka, Mađarska, Austrija, Slovenija, Hrvatska. Na razini EU voćarstva se očekuje pad proizvodnje jabuka na razini 500.000 tona, što čini oko 7% ukupne EU proizvodnje jabuka. Što se tiče same EU, prevelikih potresa na tržištu jabuka ipak izgleda da neće biti. Ali će biti problema na socijalnoj razini kod samih proizvođača.
EU u načelu nema predviđena sredstva za štetne događaje koji se mogu osigurati kod osiguravajućih kuća. Mraz je moguće osigurati. Stoga je potrebno napraviti određene zakonodavne izmjene i od strane nacionalnih i briselskih činovnika kako bi se donio Interventni zakon koji bi omogućio isplatu pomoći voćarima po osnovi šteta od mraza.
Kako sada stvari stoje, ako do toga i dođe, to se neće dogoditi brzo. Ono što jest izgledno je da se provedu nacionalne mjere pomoći prema voćarima koje bi onda mogle biti refinancirane državama od strane EU. To znači da bi svaka država trebala pripremiti pretpostavke i komunicirati ih s EU kako bi isplaćena sredstva voćarima iz vlastitog budžeta mogla kasnije refundirati iz formiranog fonda za interventnu pomoć.
Austrijanci su već izašli i s nekim brojkama: 10.000 eur/ha. Malo je vjerojatno da bi takva cifra prošla, međutim, u pregovore treba krenuti! Dodatno, oni se kroz Organizacije producenata (naše neslavne proizvođačke organizacije) bore za interese voćara i zato je njihova snaga jača nego nas ostalih. I sada će se možda pokazati kolika je cijena vlastite nesposobnosti organiziranja poljoprivednih proizvođača.
Unutar različitih nacionalnih programa razvoja ruralnog prostora postoji mogućnost da se ide u akcijske izmjene kako bi se otvorio prostor reagiranja kod ovakvih iznimnih nepogoda. Vjerujemo da su u našem ministarstvu odgovorni i sposobni pojedinci koji će moći i znati nešto napraviti. Problem je što će u određenom postotku vjerojatno trebati sudjelovati i država. Možda s 50%, možda s 40% ili manje. A naša država nema novca. I to je možda presudna stvar koja će utjecati na sudbinu voćara. A možda i neće?
U Sloveniji je svega oko 20% voćara osiguralo nasade od mraza. U Hrvatskoj još i manje, u Austriji nešto više. Činjenica je da voćari nemaju unutrašnjih rezervi da svake godine osiguravaju od mraza, kako kod nas tako niti u spomenutim zemljama. I oni koji su osigurali, kad se oduzmu premije, franšize i sve ostalo što čini donekle mogućim osiguravanje, dobit će novac za suho preživljavanje.
Naredne godine biti će potpuno iscrpljeni financijski i mnogi neće moći više osiguravati. To je surova stvarnost koja objašnjava niski udio osiguranih nasada od mraza ne samo u Hrvatskoj nego i drugdje. Stoga je sada na redu država da reagira. Nadamo se povoljnom kraju ove priče.
Foto: High Country Photos/bigstockphoto.com
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor