Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Braniteljska poljoprivredna zadruga Trešnja
  • 12.03.2016. 07:30

Moć zadruge: sa tako malo stvorili tako puno!

Sedam članova Braniteljske poljoprivredne zadruge Trešnja vlastitim novcem od oko milijuna kuna kupili 25 hektara zemlje, podnijeli zahtjev za još 60 hektara državne, posadili prve hektare trešanja, nabavili pčele, ovih dana na njihov posjed stižu magarci, planiraju sadnju češnjaka, plantaže aronije.

  • 7.209
  • 1.066
  • 0

Prije tri godine u Novskoj je osnovana Braniteljska poljoprivredna zadruga Trešnja. U Zadrugu su se udružili dr. sc. Ante Biško, Branko Dujić, Ivan Ursa, Pere Ljubičić, Stipan Ćosić, Vlatko Berić i Željko Ursa.

"Zadrugu smo registrirali posljednjih dana 2012. godine, a praktično djelujemo od 2013. godine. Nazvali smo ju Trešnja, jer nam je od početka u planu uzgoj trešanja na najvećim površinama, ali i proizvodnja ostalog voća", kaže Branko Dujić za kojeg kažu da je alfa i omega u zadruzi, jer mnogo vremena provodi na zajedničkom imanju na kojem nesebično rade svi članovi.

Braniteljska poljoprivredna zadruga ima u zakupu oko dva hektara lijeske i šljive u naselju Brestovača, a koliko su ozbiljno ušli u poduzetnički posao sa voćarstvom govori podatak da su do sada otkupili 25 hektara zapuštenog zemljišta zaraslog u šikare na području Lovske, sela u brdskom dijelu između Novske i Lipika na kojemu su posadili prve voćnjake i planiraju širiti proizvodnju.

Puno dobrih ideja i volje - nedostaje novac!

"Sva imovina je vlasništvo Zadruge, od početka nastojimo raditi zajednički i pošteno. Do sada smo u zadrugu uložili oko milijun kuna vlastita novca, svatko prema svojim mogućnostima, jer vjerujemo u projekte koji bi nam u budućnosti trebali i vraćati novac", kaže Branko Dujić.

Velika potražnja za trešnjama

Do sada su zadrugari posadili dva hektara trešanja na površinama koje su najprije mukotrpno ručno krčili, vadili panjeve i pripremili zemlju za sadnju. Na pitanje zašto su se odlučili baš za sadnju plantaže trešanja koju planiraju proširiti na desetak hektara i bit će vodeća voćna vrsta u njihovoj zadruzi, poznati stručnjak Zavoda za voćarstvo dr. sc. Ante Biško i jedan od članova Zadruge, objašnjava:

Šire površine pod voćem

"Poznato je da u Hrvatskoj nema dovoljno trešanja iz domaće proizvodnje, potražnja za tim voćem je velika. Osim toga, na lokaciji Lovska, na nadmorskoj visini od oko 200 metara, povoljni su pedološki i mikroklimatski uvjeti za uzgoj trešnje. Bitno je i to da su ljudi, članovi naše zadruge, zainteresirani zauzeti se za uspjeh projekta“.

Dr. Biško kaže da su se između slabobujne, srednjebujne i bujne podloge odlučili za uzgoj trešnje na srednjebujnoj podlozi colt, koja je omogućila i gušći sklop sadnje od 4 x 2,5 metara. "Što se tiče sorata za sada prevladavaju lapins, germerdorfska i hedelfinger, a imamo još desetak drugih pa ćemo vidjeti kako će se ponašati. Odlučili smo se za uzgojni oblik kimov grm koji je u Hrvatskoj vrlo malo zastupljen. To je, zapravo, modificirana španjolska vaza."

Zadrugari imaju i pčele, a stižu im i magarci

Zanimljivo je da su zadrugari unajmili privatnu kuću na 15 godina, uredili tri sobe, imaju manje gospodarske zgrade za dva traktora i priključke koji su im potrebni za radove u poljoprivredi. Ponosni su što su velikim radom i upornošću stvorili uvjete za rad i druženje, ali i zato što mogu i drugima poslužiti za primjer.

Polovna mehanizacija

"Priroda je ovdje prekrasna, ovdje doživimo ono pravo opuštanje, rad i druženje su nam odlična radna terapija, tu se druže i članovi naših obitelji. Cilj nam je da s vremenom omogućimo i stalno zapošljavanje u voćnjaku u kojemu je sve više posla. I sada u većim akcijama platimo ljude koji nam pomažu. Ponajprije su to branitelji slabijeg imovinskog stanja pa imaju koristi i oni i mi", kaže Branko.

U voćnjaku imaju i dva pčelinjaka: u kontejneru 30 košnica i u stacionarnom pčelinjaku 20 košnica. Ovih dana na zadružno imanje stiže i prvih osam magaraca koje kupuju od OPG-a Kovačević iz Cernika. Magarci će ispašom, kažu, pomoći u suzbijanju korova na površinama koje su strojno očistili. Planiraju i proširiti stado. Do sada su dobili samo manju pomoć Grada Novske i Sisačko-moslavačke županije za sufinanciranje nabave dijela sadnica.

Istražiti ekološki uzgoj trešanja

Dr. Biško ističe da će nasadi trešanja u Lovskoj biti svojevrsni istraživački projekt u zapadnoj Slavoniji koji bi, nada se, zadrugarima s vremenom trebao dati i solidne gospodarske rezultate.

"Želimo znanstveno istraživati i dugoročnije pratiti trešnju na ovom području i zainteresiranima demonstrirati naše rezultate. Riječ je o ekološkoj proizvodnji u prijelaznom razdoblju. Pripremamo i zemljište za sadnju aronije na površini od 2,5 hektara. U svemu tomu idemo polako, ustrajno, strpljivo i pristupamo vrlo ozbiljno", kaže dr. Biško koji vodi brigu o stručnom dijelu glavnog projekta Zadruge.

Branko Dujić ističe da su u tom brdskom dijelu, nažalost, mnoge površine desetljećima zapuštene i treba uložiti puno rada, truda i novca da se privedu kulturi. U međuvremenu su strojno iskrčili (tarupirali) 15 hektara zadružnih površina koje će sada čistiti magarci.

Mladi nasad trešanja

"Mi smo optimisti, vjerujemo u svoje projekte. Od nas sedam branitelja trojica su u radnom odnosu, četvorica smo u mirovini i radimo koliko možemo. Doslovno odvajamo od usta, jer želimo stvoriti nešto korisno, primjerom pokazati da se može. Glupo bi bilo reći da ulažemo, a da ne očekujemo od toga korist. Želimo pomoći i svojoj djeci", kaže Branko.

Žele okrupniti zadružno imanje i proširiti proizvodnju

Pere Ljubičić iz Sesveta, predsjednik Braniteljske poljoprivredne zadruge Trešnja, kaže da se poljoprivredom bavi već dvadesetak godina, njegovo obiteljsko-poljoprivredno gospodarstvo uzgaja jagode na dva hektara - jedan hektar plasteničke proizvodnje i jedan hektar uzgoja na otvorenom. Dopredsjednik je i Udruge uzgajatelja jagoda grada Zagreba.

"Imamo puno ideja, imamo zemlju i ljude, imamo znanje i struku, puno volje, ali nema povoljnog novca za ulaganja da ubrzamo ostvarenje naših projekata. Uz širenje površina pod trešnjama pripremamo se za sadnju bijelog luka, posadili bi dva hektara aronije, planiramo i sadnju lijeske i borovnice. Natjecali smo se za sredstva kroz dvije mjere Programa ruralnog razvoja, nadamo se da ćemo kroz to ostvariti uvjete za sufinanciranje ulaganja. Želimo proširiti, odnosno okrupniti površine, zainteresirani smo za zakup ili koncesiju državne zemlje na dulje razdoblje, planiramo i nabavu novog traktora, jer do sada radimo sa polovnom mehanizacijom", kaže Pere.

Zadrugari su podnijeli zahjtev za još 60 hektara državne zemlje koju bi uzeli na dugoročnu koncesiju, nadajući se da će ostvariti svoje prilično ambiciozne planove koji bi omogućili veću proizvodnju hrane, ali i zapošljavanja u tom dijelu zapadne Slavonije.


Fotoprilog


Tagovi

Braniteljska poljoprivredna zadruga Trešnja Branko Dujić Novske Ante Biško Lovska Lapins Germerfdorska Hedelfinger Kimov grm Pčele Magarci Pere Ljubičić


Autor

Vjekoslav Hudolin

Više [+]

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dakle uspjeh je djelomičan. Prvo zahvala gđi Maji Celing Celić na savjetu i informacijama. Sjeme tikve sudovnjače je dalo rezultat. Ostalo sjeme (one tikve sa dugačkim vratom nisu uspjele, jako su se deformirale u oblik krastavca :-) ). U p... Više [+]