Očekuje se da odnos jezgre i ljuske bude 60 prema 40 posto. Na osnovi prvih plodova, čini se da smo na dobrom putu, kaže voćar koji je nasad podigao prije pet godina, a ovu kalifornijsku sortu nabavio od tvrtke Vitalis.
Na deset hektara zemlje Mladen Miličević u Preslatincima u blizini Đakova, podigao je prije pet godina nasad oraha. Ukupno, riječ je o 1.050 stabala.
"U poljoprivredu smo krenuli jer je supruga Nevenka dobila nasljedstvo, kuću i nekih šest jutara zemlje, pa nismo znali što ćemo s njom", priča nam Mladen.
Dotad je uvijek to netko drugi radio, dio su davali u arendu, a dijelove sami obrađivali kako ne bi zarastali u korov. Na kraju su povoljno kupili i dodatnu zemlju.
Bilo mu je, kaže, izuzetno zanimljivo jer je uspio okrupniti dio posjeda, no površina ipak nije bila dovoljna za uzgoj pšenice, kukuruza ili neke druge ratarske kulture u ozbiljnim količinama koje bi jamčile zaradu.
"Na sajmu u Osijeku, gdje sam sreo kolegu Ivana Miličevića – nismo u rodu, savjetovao mi je da se posvetim nečemu što ne zahtijeva previše rada. No, kasnije se pokazalo da to i nije bila sasvim točna procjena. Kroz razgovor smo došli na ideju da posadimo orah“, prisjeća se.
U početku su dvojili između lješnjaka i oraha, no odluka je pala na sortu Chandler, koja je tada na domaćem tržištu bila novost. Isprva im se činila "sumnjivom“, ali nakon što su usporedili njene prinose s ostalim vrstama, postalo je jasno da donosi znatno bolje rezultate.
"Plod izgleda gotovo savršeno, ljuska je tanka i lako lomljiva, a jezgra puna i kvalitetna. Očekuje se da odnos jezgre i ljuske bude 60 prema 40 posto, a zasad, na osnovi prvih plodova, čini se da smo na dobrom putu“, kaže navodeći da zbog bijele jezgre postiže dobru cijenu, a prednost joj je kasno cvjetanje koje uklanja opasnost od mrazeva. Ova sorta, kako su mu pojasnili, u našim klimatskim uvjetima kasnije kreće s vegetacijom, otprilike tri tjedna nakon klasičnih sorata.
Njegova obitelj, on, supruga i troje djece, posadili su sadnice chandlera prije pet godina, odnosno 2020. i kako napominje, prvi rod očekuju između šeste i sedme godine, dok kod standardnih sorata, može proći i do 13 godina prije punog uroda.
Kada su ih posadili, grane su se počele naglo razvijati, a savjetovano im je da stabla podvrgnu procesu "čipiranja“. U lipnju i srpnju, kada su mladice počele rasti, ostavili su najjaču, a ostale su uklonili.
Ta metoda pokazala se ispravnom jer su neka stabla u prvoj godini izbacila mladice dužine preko metar i pol.
"Zašto se čipira? Orah je specifična biljka. Ako nema poticaj za rast krošnje, višak energije vraća u korijenje, umjesto da razvija stabljiku i plodove. Prve godine on se primarno ukorjenjuje. Što jači korijen, to bolje crpi hranjive tvari iz tla. Neke sadnice koje smo vadili imale su stabljiku promjera sedam do osam centimetara, dok su panjevi bili masivni“, kaže Mladen.
Nakon što su osigurali odgovarajući rast mladica, odlučili su poduzeti dodatne korake kako bi tlo bilo što plodonosnije za daljnji razvoj nasada. Pokazalo se da je najjača mladica na stablu ujedno i najbolja za daljnji razvoj. Sve sadnice su u prvoj godini vraćene na visinu od 20 centimetara.
Kako bi osigurali optimalne uvjete za rast, prvo su uzeli uzorke tla i poslali ih na analizu u Slavonski Brod. Rezultati su pokazali da zemljištu nedostaje stajski gnoj, zeolit i vapno.
"Prijedlog je bio da podrivamo tlo na dubinu od 90 centimetara ili kopamo rupe dimenzija metar s metar. Na kraju smo odlučili koristiti podrivač na dubini od 40-50 centimetara, a za sadnju smo koristili bager, koji je rupe kopao do dva metra“, prisjeća se Mladen.
Posao su završili u svega dva dana. U donji sloj tla stavili su 30-40 kilograma stajskog gnoja, dvije kile vapna i kilogram zeolita. Gornji sloj su tretirali isto, pazeći da gnojivo ne dođe u direktan kontakt s korijenjem.
Nakon toga, sadnice su posađene u pravilnim redovima, s razmakom 12-13 metara između stabala, kako bi imale dovoljno zraka i prostora za krošnju. Chandler se, objašnava nam, orezuje isključivo dok je u zelenoj fazi.
Zimi, opisuje dalje, obilaze voćnjak i provjeravaju moguću štetu od srna. Srndači, naime, koriste njihova stabla za čišćenje rogova. Isprva o tome nisu vodili računa, ali su kasnije postavili kolce kako bi spriječili štetu.
"Prvo prskanje obavlja se modrim uljem u proljeće, prije nego što pupovi krenu, kao mjera zaštite i prevencije. Kasnije se samo prati stanje stabala i kontrolira pojava bolesti. Trenutno nema problema, ali postoji opasnost od orahove muhe, zbog čega su postavljene kontrolne ploče“, ističe.
Taj štetnik uništava plod – kada jedna jedinka oplodi orah i ubaci u njega svoje ličinke, sljedeća prepoznaje da je već napadnut i prelazi na drugi. Kako plod raste, kora postupno tamni, što upućuje na zarazu.
"Ostaje nam još preventivno prskanje, ali to radimo kada se već zazeleni, dakle u lipnju i ako nema nikakve bolesti ništa ne diramo, čekamo jesen kada sav list opadne", precizira.
Prskanje započinje modrim uljem kao preventivna mjera prije otvaranja pupova, a zatim se tijekom sezone prati stanje stabala i reagira na moguće štetnike poput orahove muhe.
U jesen se tretiranje ponavlja kako bi se smanjila prisutnost bakterija koje su se razvile tijekom ljeta i spriječilo njihovo širenje u koru, čime se smanjuje rizik za proljeće. Tu ekološko prskanje završava, barem dok se ne pojave novi problemi.
"Berba je ovih prvih godina jednostavna. Kada se orah otvori, dovoljno je protresti stablo i skupiti plodove. Planiramo ostvariti prinos od 40 kilograma jezgre po stablu. Budući da su cijene u inozemstvu znatno bolje nego kod nas, ciljat ćemo na izvoz“, zaključuje Mladen.
Ako ste zainteresirani za sadnju oraha ove sorte, u našoj ih zemlji prodaje tvrtka Vitalis iz Đakova, a za više informacija obratite im se na +385 91 4496 577 ili +385 98 1616 599.
Fotoprilog
Tagovi
Autor
Partner
Trgovina Vitalis - Vitamedic d.o.o.
Pavićeva 32,
31400 Đakovo,
Hrvatska
tel: +385 31 496 577,
e-mail: ljekarna.vitalis@gmail.com
web: https://www.njuskalo.hr/trgovina/vitamedic-djakovo
TinkiVinki
prije 1 tjedan
Kod nas Đuro nema ništa od voča što je bilo to je vjetrolom iskršio al hvala na savjetu!
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Pogledaj u selu ili nekoliko , možda možeš izvaditi sadnicu ako nisu izbojci uništavani oko stabla !
TinkiVinki
prije 1 tjedan
A jel imaju kakve naše stare sorte? Tu za posavinu
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Posadi nekoliko sadnica , dobra je za kuhanje narezana na kriške u rijetkoj zašećerenoj vodi , za pekmez , a neki peku i rakiju , probao sam rakiju jesenas ! Cvijeta nakon što izlista i u pravilu izbjegne mraz !
TinkiVinki
prije 1 tjedan
Đuro a dunja kakva je ona jer me žena dropi da joj posadim!?
Darko Frančić
prije 1 tjedan
Sad kad se pojavi orahova muha svi snovi će nestati u trenu...
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
Orah je naj ne dohodovnija voćna vrsta ! Izložen je sve gorim klimatskim uvjetima , uslijed toplog vremena u siječnju i veljači , stablo povuče vodu pa ako dođu niže temperature postoji izmrzavanja stabala , pa mraz na početku vegetacije , pa kiše . A od bolesti sve veće štete pravi orahova muha ! Ne razumijem sađenje 12 X 13 metara , jer su mi u Agenciji rekli da je maksimalna širina 10 X 10 metara , koju sam ja poštovao prilikom sađenja !