Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.
  • Destilerija Brigljević
  • 19.01.2022. 10:30
  • Zagrebačka, Velika Gorica

Miljenko Brigljević tvorac je prvog domaćeg craft gina

Jednostavno je piće, lakše je napraviti dobar gin nego li tradicionalnu jabukovaču, a vodio sam se metodom pokušaja i pogreške, kaže iskusni destiler Miljenko Brigljević.

Foto: Marinko Petković
  • 438
  • 76
  • 2

Iako hrvatski proizvođači gina nemaju tradiciju njegove proizvodnje, svjetske nagrade i priznanja koja pristižu posljednjih godina, pokazuju da su domaći destlieri na dobrom putu, kaže Miljenko Brigljević.

Ovaj iskusni destiler iz Velike Gorice, prije šest godina odlučio se na stvaranje prvog hrvatskog craft gina, nakon što je godinama uspješno proizvodio nagrađivane rakije i likere.

Naime, priča o Flying Cat Ginu ili letećem mačku, počela je kao nostalgična potraga za okusom iz Brigljevićeve mladosti, koji je obiteljsku destileriju osnovao još prije 20 godina. Ipak, valjalo se vratiti 40-ak godina nazad, tamo negdje koncem 70-ih, odnosno 80-ih godina prošlog stoljeća, kada je, kaže, gin tonik bio najpopularnije piće.

"Okus tog gina koji smo kao zagrebački studenti pili kad smo izlazili van naprosto mi se urezao u pamćenje. Jako sam ga volio piti i zapravo, kad sam puno godina kasnije počeo raditi svoj, stvarao sam baš onako za sebe, jer sam stalno ganjao taj okus klasičnog London Drya", ističe Brigljević, pomalo samozatajno jer se ne voli hvaliti.

Prvi hrvatski craft gin 

Iako nije bilo lako, ali kroz 'kreativnu igru', daleko od bilo kakvog ciljanog projekta i preko svih mogućih internetskih stranica na kojima je mogao naći bilo kakve informacije o proizvodnji, istraživao je, te pokušavao rekreirati recepte nekih slavnih ginova.

"Dakle, vodio sam se metodom pokušaja i pogreške, sve dok nisam dobio gin kakav sam želio u proljeće 2016. godine", kaže zadovoljno. On sada godišnje ima od 3.000 do 5.000 litara vrhunskih pića, bilo da se radi o prirodnim rakijama, odnosno likerima ili ginovima.

Leteći mačak Miljenka Brigljevića

Cijeli proces trajao je oko godinu dana. Kad je napokon bio spreman, izbacio je svoj Flying Cat Gin te je leteći mačak postao prvi hrvatski craft gin. No, bio je malo ispred vremena na domaćem tržištu, iako je gin euforija u svijetu, posebno u Velikoj Britaniji, već bila krenula. Naime, trendove pića, stvaraju ugostitelji, oni igraju na sigurno, a nije bilo ni marketinga.

Prema njegovim riječima, išao je sam od ugostitelja do ugostitelja i nudio ga, a oni mu govorili: Pa to nitko ne pije! Ipak, nije dugo čekao. Samo godinu, dvije kasnije i domaće tržište je krenulo, svi su ga htjeli barem probati u raznim kombinacijama koktela.

Inače, baš taj tradicionalni okus, koji kaže da je cijelo vrijeme ganjao, izdvaja njegov gin od ostalih na tržištu craftova. Drugi, objašnjava, dodaju razne druge arome, no on se držao klasike. Osim London Dry, premium vrste u koji idu isključivo prirodni sastojci i minimalna količina šećera (0,01 gram na litru), proizvodi i Shabby Cat gin u Old Tom stilu, koji je nešto slađi, a on zahtijeva i šest mjeseci odležavanja u američkom hrastu, te ima tamniju boju karakterističnu za drvo.

Inače, ovaj stil koji balansira arome borovice, cimeta, anisa i naranče, zaokružen ugodnom slatkoćom korijena sladića i vanilije, potječe još iz 18. stoljeća, a danas je veliki izazov za craft destilerije.

Prirodni gin od borovice i smrčike 

U velikoj i lijepo uređenoj sali za radionice gina u destileriji, koja se nalazu u sklopu obiteljske kuće, nalaze se brojne bočice s ljekovitim biljkama od kamilice, anisa, komarača, hibiskusa, anđelke, ruže do Brigljeviću najdraže borovice, malih crnih bobica. Naime, aromatizacija gina se postiže putem maceracije začina i trava ili umjetnim aromama u njegovoj industrijskoj proizvodnji.

Destileriju je pokrenuo prije 20 godina

Čuli smo da je glavna aroma craft gina borovica, a kod nas je u prirodi ima najviše u Lici i Gorskom kotaru, ali i u Bosni i Hercegovini. Za destileriju kupuje gotovo bilje, odnosno ne bere ga. Borovica se još zove i kleka, otud i poznata rakija klekovača, a ugodne je arome za destilate kao i slična joj biljka u Dalmaciji, smrčika. Od nje se prave nagrađivani ginovi na Hvaru, otkrio nam je Brigljević pozadinu velike priče oko domaćeg gina, kojeg na tržištu ima u vidu 50-ak brendova.       

Drži i da je ovo jednostavno piće, te da je lakše napraviti dobar gin nego li tradicionalnu jabukovaču, rakiju od jabuka treće kategorije, koja ima 40 posto alkohola. Nije lako, kaže, doći do industrijskih jabuka kod nas, jer ih nitko ne želi niti brati, ali niti pokloniti destilerijama, iako se moraju maknuti iz voćnjaka. Uzor mu je, dodaje, bio poznati francuski calvados, a brend koji je završio u boci prvi put prije neku godine zove se Barrelina.

To je potvrda njegova opreljenja da vidi što se još može napraviti od domaćih resursa, koji su nadohvat ruke, bilo da se radi o kvalitetnoj sirovini, prirodnim aromama te povoljne klimatske podloge.

"Ne trčimo za količinama alkoholima, već količinama aroma u destilatu, jer su prirodne arome te koje razliku dobar od lošeg destilata", ističe naš sugovornik, što znači da je nužno veliko znanje, ali i iskustvo u traženju pravih omjera u spremanju voćnih likera, obogaćenih ljekovitim biljem, na tradicionalan način.   

Odležane rakije iz koma grožđa iz Baranje

Novi izazov za Brigljevića je kategorija odležanih pića u hrastu, kao što je to slučaj sa konjacima, viskijima ili rumovima vani, s čime je krenuo u Baranji, još 2017. godine. "Mi tu tradiciju, kao što je imaju vani s destilerijama Škoti, osim kod domaćih vinara, nemamo", kaže on. Naime, spremanje likera na tradicionalan način od pažljivo biranih plodova čiste prirode i bez ikakvih umjetnih dodataka, bilo da se radi o drijenku, gorkoj naranči, limunu, smokvi ili orahu, jako su smanjili posljednjih godina u korist druga dva proizvoda obiteljske destilerije, najprije ginova, a sada i odležanih rakija.  

Barrelina je odležana rakija od jabuka

Radi se o destilatima rakije iz koma grožđa, četiri sorte kasne berbe; graševine, traminca, shardonaya i sivog pinota, koji je išao na odležavanje u nove hrastove bačve, kod njih u Gorici, 18 mjeseci u podrumu gdje je temperatura u rasponu od nekih sedam, osam stupnjeva između ljeta i zime.

Druga rakija, pokazuje nam je u podrumu, odležavala je ukupno tri godine, ali s jako velikim rasponom godišnjih temperatura, i do 40 stupnjeva, što ih je puno naučilo o barikiranju, te još godinu dana u bordoškoj vinskoj bačvi, što je rakiji dalo prirodnu tamnu boju Dark Forest, bez bilo kakvih dodataka.

Naravno, korona kriza je pogodila i ovu destileriju, uslijed velikog pada domaćeg turističkog, odnosno ugostiteljskog tržišta.

"Ali i ova kriza će jednom proći, a neprodana rakija se neće pokvariti", zaključuje Brigljević. 


Fotoprilog


Tagovi

Miljenko Brigljević Craft gin Destilerija Leteći mačak Flying Cat Gin


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.